U Zagrebu više od 2000 polupodzemnih spremnika do 2027. godine
Gradonačelnik Grada Zagreba Tomislav Tomašević predstavio je danas status ugradnje polupodzemnih spremnika za reciklabilni otpad, nakon što je u Zapruđu, prvom zagrebačkom naselju potpuno opremljenom novom infrastrukturom za odlaganje otpada, dovršena ugradnja 51 spremnika na 17 lokacija. Projekt se širi na sve gradske četvrti s ciljem unaprjeđenja i modernizacije sustava gospodarenja otpadom.
– Koliko znamo, ovakav sustav ugradnje podzemnih i polupodzemnih spremnika nema nijedan drugi grad u Europi. Uspješno se primjenjuje i doprinosi povećanju odvajanja otpada, a ujedno doprinosi urednosti i smanjuje rizik od odlaganja glomaznog otpada. Prvi cilj bio je ugradnja polupodzemnih spremnika u cijelom jednom naselju, i to je ostvareno u Zapruđu, a ukupno su do sada spremnici ugrađeni u devet gradskih četvrti, istaknuo je gradonačelnik Tomašević.
Sveukupno je dosad ugrađeno 129 polupodzemnih spremnika na 43 lokacije u različitim dijelovima grada. Osim u Novom Zagrebu – istok, polupodzemni spremnici su do sada ugrađeni u Sesvetama, Stenjevcu, Novom Zagrebu – zapad, Trešnjevci – jug, Gornjoj Dubravi, Trnju, Maksimiru i Trešnjevci – sjever. U tijeku ili u pripremi je ugradnja još 42 spremnika na 14 lokacija, a obuhvat se kontinuirano proširuje. Cilj je do 2027. godine ugraditi preko 2000 polupodzemnih spremnika u cijelom Zagrebu.
– Spremnici za papir i plastiku imaju zapremninu od pet kubičnih metara, što znači da jedan takav spremnik zamjenjuje čak pet klasičnih kontejnera od 1100 litara. Spremnik za staklo zamjenjuje tri. Umjesto 13 glomaznih kontejnera u nizu koji su nagrđivali grad i stvarali nered, sada imamo samo tri spremnika koji zauzimaju znatno manje prostora i ne narušavaju vizuru naselja, dodao je gradonačelnik.
Polupodzemni spremnici donose niz prednosti u odnosu na dosadašnji sustav: imaju veći kapacitet, omogućuju tiše i brže pražnjenje te zauzimaju znatno manje javne površine. Namijenjeni su isključivo za odlaganje reciklabilne ambalaže, dok se ostale vrste otpada nastavljaju odlagati u postojeće spremnike unutar zgrada, bokseve ili reciklažna dvorišta. Nakon ugradnje spremnika, a po završetku prijelaznog razdoblja, postojeći kontejneri i zeleni otoci postupno će se uklanjati.
Cjelokupni projekt, vrijedan oko 15 milijuna eura, financira se iz gradskog proračuna. Građani mogu pratiti napredak projekta i pronaći detaljne informacije o lokacijama spremnika te njihovoj pripadnosti višestambenim zgradama OVDJE.
