Poduzetnici su ocijenili gradove: Sveta Nedelja na vrhu, najgore prošao Split, a Zagreb pri dnu ljestvice

Udruga Glas poduzetnika objavila je novo izdanje Indeksa lakoće poduzetništva, analize koja prema percepciji samih poduzetnika rangira lokalne sredine prema otvorenosti, efikasnosti i poslovnoj klimi. Rezultate su predstavili predsjednik UGP-a Boris Podobnik i njegov kolega Dorian Wild.

Na vrhu liste očekivano je Sveta Nedelja, a odmah iza nje slijede Umag, Primošten, Kastav, Poreč, Viškovo, Bjelovar, Koprivnica, Bakar i Novska. Prema riječima Podobnika, riječ je o sredinama u kojima lokalna vlast ne doživljava poduzetnike kao protivnike ili izvor prihoda, nego kao partnere u razvoju.

– U tim gradovima nije bilo drugog kruga lokalnih izbora, što nije slučajno. Gdje je dobro za poduzetnike, dobro je i za građane – kaže Podobnik, ističući da je među najbolje ocijenjenima vlast šarolika: od nezavisnih, preko SDP-a, HDZ-a do IDS-a.

Poduzetnici su, između ostalog, ocjenjivali: brzinu izdavanja dozvola (urbanističkih, građevinskih, uporabnih), razinu korupcije, transparentnost javnih natječaja, postojanje industrijskih zona, potporu inovacijama, izvozu i realnom sektoru, te učestalost nelojalne konkurencije od strane samih lokalnih vlasti.

Iskustvo s inspekcijama

Jedna od važnijih tema u istraživanju bila je i iskustvo s inspekcijama, koje UGP posljednjih godina intenzivno prati.

– Novska, primjerice, danas slovi za hrvatski centar gaming industrije, dok Umag, unatoč turizmu, razvija i industriju, s drugom najjačom kemijskom bazom u Hrvatskoj, odmah iza Zagreba. To pokazuje da ni turizam ni mala sredina ne isključuju industrijski razvoj – ističe Podobnik.

S druge strane, Split je prošao najlošije – zauzeo je posljednje mjesto. Podobnik tvrdi da su poduzetnici vlastima dijelili „nule i jedinice“ iz svih kategorija.

– U Splitu su poduzetnici prestali biti partneri. Iako su u prvom krugu podržavali sadašnju vlast, sad im šalju poruku netrpeljivosti. I to ne više kroz riječi, nego kroz ocjene – kaže.

Ni Zagreb nije prošao mnogo bolje – nalazi se iza Rijeke, a tek neznatno ispred Splita. Dobar pokazatelj, kaže Podobnik, koliko je gradska administracija spora, neprilagođena i nesklona poduzetničkoj inicijativi.

Zanimljivo je da Solin, koji gravitira Splitu, stoji znatno bolje – na 16. mjestu.

– Dokaz više da nije sve u geografskoj poziciji, nego u načinu kako se vodi lokalna politika. Manje nebodera, više konkretne infrastrukture za gospodarstvo – kratko zaključuje Podobnik.

Prema njegovoj ocjeni, tek 20-ak od ukupno 576 lokalnih jedinica u Hrvatskoj razumije što znači stvarati realno poslovno okruženje. Ostali još ne razlikuju PR kampanje od stvarne reforme.

UGP-ova lista nije savršena, ali ukazuje na temeljne razlike

Na karti Hrvatske postoje dvije realnosti: jedna u kojoj se industrija razvija u pozadini turizma, gaming se razvija bez državne strategije, a inovacije dolaze brže nego inspekcijski nadzori. I druga – ona u kojoj je investitor sumnjiv, obrtnik sam, a poduzetnik stalno pod povećalom. I ne od tržišta, već od gradske uprave.

UGP-ova lista nije savršena, ali pokazuje temeljnu razliku: neki gradovi pitaju poduzetnike što im treba, drugi ih mole da šute. U tom kontekstu, pitanje nije tko ima više PR-a, nego tko ima više prijavljenih investicija i manje žalbi na javne natječaje.

Ako Hrvatska zaista želi „bolju budućnost“ koju svi u kampanjama obećavaju, onda mora početi od jednostavne istine – gdje je dobro za poduzetnika, bit će i za radnika, i za proračun, i za cijeli grad. A Split i Zagreb – ako žele povratak na vrh – prvo će morati sići među ljude koje danas tretiraju kao podstanare u vlastitom gradu.