Petek: Tomaševićeva “jamstvena kartica” mogla bi završiti kao ona premijera Sanadera
Renato Petek, bivši gradski zastupnik, uputio je priopćenje u kojem analizira ključne gradske projekte koje je aktualna vlast najavila za realizaciju do 2029. godine. Upozorava kako su mnogi među njima već godinama samo na papiru te poziva građane i medije da traže odgovore o rokovima, troškovima i odgovornosti.
Zagreb do 2029. mogao bi izgledati bitno drukčije – barem ako se ostvare svi projekti koje aktualna gradska uprava planira provesti. No bivši gradski zastupnik Renato Petek u novom priopćenju upozorava da je, unatoč ambicioznoj listi, realizacija daleko od sigurne i traži veću odgovornost i transparentnost vlasti.
– Građani imaju pravo znati koliko što košta, tko je odgovoran za kašnjenja i zašto se godinama najavljeni projekti ne miču s mjesta – navodi Petek, koji 19 najavljenih projekata dijeli u tri kategorije – realne, polovične i upitne.
Zeleni projekti – mogući do kraja mandata
U prvu skupinu svrstava projekte koji su već započeti ili za koje postoji realna šansa da budu završeni do 2025., poput bazena u Španskom, Sarajevske ceste s tramvajskom prugom, rekonstrukcije stadiona u Kranjčevićevoj, novog krova Doma sportova, knjižnice Paromlin te obnove škola i vrtića.
Žuti projekti – neizvjesni i sporni
Tu ubraja Projekt Zagreb (vodovod i odvodnja), Zapadni Jarunski most te izgradnju CGO Resnik i zatvaranje odlagališta Jakuševac.
– Papiri su na stolu, ali izvori financiranja nisu osigurani, a proceduralne zamke usporavaju svaki korak -, navodi Petek, ne štedeći kritike na račun gradske izvršne vlasti.
Crveni projekti – teško ostvarivi do 2029.
Najupitniji su, po njemu, stadion u Maksimiru i kongresni centar. – Trilogija Grad – Crkva – Dinamo nema ni dokumentaciju, ni okvir. A kongresni centar zasad postoji samo u PowerPoint prezentacijama i press clippingu – navodi, upozoravajući i na rastuće troškove i izostanak konkretnih koraka.
Mediji i javnost kao korektiv
Petek smatra da bi redovito izvještavanje o statusu projekata, troškovima, rokovima i odgovornima bio minimum političke odgovornosti.
– Bez pritiska javnosti i medija, teško je očekivati transparentnost i učinkovitost – poručuje.
Na kraju, uz ironijsku referencu na bivšeg premijera Sanadera, zaključuje da “građani imaju pravo tražiti refundaciju povjerenja na izborima ako se ispostavi da je sve ostalo na PR najavama”, “da gradonačelnikova ‘jamstvena kartica’ ne postane kao ona premijera Sanadera”.
