Mjesto okupljanja, trgovine i povijesnih prijelomnica: Jelačić plac skriva mnoge neispričane priče
U prošlosti se trg nazivao Harmica, što je naziv izveden iz mađarske riječi harmincz, što znači “trideset”. Naziv nije bio slučajan – upravo se na tom mjestu nekada ubirala “tridesetnica”, carinska pristojba koja je iznosila trideseti dio vrijednosti robe.
Ova vrsta carine bila je uobičajena u srednjovjekovnim gradovima, a kuća s carinskim uredom, gdje se obavljalo ubiranje pristojbe, nalazila se na sjevernoj strani trga, otprilike gdje se danas nalazi zgrada u kojoj je smješten ulaz u popularni prolaz Harmica.
Sve do 23. lipnja 1848. godine, trg je zadržao naziv Harmica, a tada je, u jeku revolucionarnih zbivanja i jačanja nacionalne svijesti, preimenovan u Trg bana Josipa Jelačića. Time se odala počast novoizabranom banu Josipu Jelačiću, čije je svečano ustoličenje održano samo 18 dana ranije, 5. lipnja iste godine.
Foto: Wikimedia Commons
Simbol političkog i nacionalnog uzleta
Ovaj čin bio je simbol političkog i nacionalnog uzleta tadašnje hrvatske političke elite, a ban Jelačić u to je vrijeme smatran ključnom figurom otpora centralizaciji i mađarizaciji u sklopu Habsburške Monarhije.
Zanimljivo je da je spomenik banu Jelačiću na trgu podignut tek 1866. godine, čak 17 godina nakon što je trg dobio njegovo ime. U međuvremenu, ban Jelačić je preminuo, 20. svibnja 1859., ne dočekavši otkrivanje spomenika u svoju čast. Kip je izrađen u Beču, a djelo je kipara Antona Dominika Fernkorna. Prvotno je bio postavljen s mačem uperenim prema sjeveru, što je kasnije izazivalo političke polemike.
Trg je ime bana Jelačića nosio sve do 1946. godine, kada su ga komunističke vlasti preimenovale u Trg Republike, a spomenik banu uklonile, jer se smatralo da ne odgovara novoj ideološkoj slici društva. Kip je premješten u podrum Gliptoteke HAZU, gdje je proveo više od četiri desetljeća.
Vraćanje povijesnog naziva
Tek s uspostavom samostalne i neovisne Republike Hrvatske 1990. godine, trg je vratio povijesni naziv – Trg bana Josipa Jelačića, a spomenik je ponovno vraćen na svoje mjesto 11. listopada iste godine. Ovaj povratak simbolizirao je ne samo povratak povijesnog kontinuiteta, nego i obnovljenu nacionalnu svijest te poštovanje prema jednoj od ključnih osoba hrvatske povijesti.
Danas je Trg bana Jelačića srce grada Zagreba, mjesto susreta, prosvjeda, slavlja i svakodnevnog života. Povijest ovog trga svjedoči o političkim, kulturnim i društvenim promjenama kroz koje je prošao hrvatski narod, a njegov spomenik banu Jelačiću stoji kao trajni podsjetnik na težnje za slobodom, pravdom i samostalnošću.
Sanjin Strukic/PIXSELL
