Obećanja su prošla, problemi su ostali. Otpad i dalje goruća tema Zagreba

Odlaganje otpada u Zagrebu jedno je od gorućih komunalnih pitanja koje izaziva brojne polemike među građanima, političarima i udrugama za zaštitu okoliša. Unatoč obećanjima gradonačelnika Tomislava Tomaševića, u četiri godine mandata nije zatvoren Jakuševec, nije donesen novi plan gospodarenja otpadom, a Centar za gospodarenje otpadom (CGO) Resnik i dalje je samo na razini planova bez jasnih rokova realizacije. Sustav gospodarenja otpadom u Zagrebu ostaje neefikasan, a kritike na račun gradske vlasti sve su glasnije.

Glavni problemi

Jedan od najvećih problema je neadekvatna infrastruktura za odvajanje i reciklažu otpada. Iako je grad uveo sustav odvojenog prikupljanja otpada, građani se često žale na nedostatak spremnika i pretrpanost postojećih kontejnera. Osim toga, nedovoljna educiranost građana i nejasne upute dodatno otežavaju pravilno odlaganje otpada.

Jakuševec i dalje ostaje simbol neuspjeha zagrebačke politike gospodarenja otpadom. Stanovnici okolnih naselja već godinama trpe nesnosne mirise i strahuju od ekoloških posljedica, dok gradska vlast ne nudi konkretan plan zatvaranja odlagališta. Iako je Tomašević najavljivao da će zatvaranje Jakuševca biti prioritet, u četiri godine nije poduzet nijedan ključan korak prema tom cilju.

Kritike oporbe i udruga za zaštitu okoliša

Oporba ističe kako aktualna gradska vlast nije napravila značajan pomak u rješavanju problema otpada te da su novi sustavi naplate i prikupljanja otpada samo dodatno zbunili građane. Kritiziraju i način na koji se provodi reforma, smatrajući da su građani prepušteni sami sebi bez dovoljne podrške i edukacije.

Kandidat za gradonačelnika, Ivica Lovrić, kritizirao je način na koji se provode javne nabave vezane uz gospodarenje otpadom. Kao primjer naveo je natječaj za nabavu 15 kamiona za Čistoću, gdje su tehničke specifikacije bile takve da se za 11 kamiona mogla javiti samo jedna tvrtka koja je ujedno i dobavljač spremnika. Lovrić je upozorio da takvi postupci ukazuju na netransparentnost i moguće pogodovanje određenim dobavljačima, što je suprotno načelima transparentnosti koje zagovara aktualna vlast.

Zagreb se oslanja na odlaganje otpada umjesto na reciklažu

Slaven Dobrović, zastupnik u zagrebačkoj Gradskoj skupštini, izrazio je zabrinutost zbog nedostatka konkretnih pomaka u rješavanju problema otpada tijekom mandata nove administracije. Istaknuo je da, unatoč odvojenom prikupljanju biootpada, nedostaje odgovarajuća infrastruktura poput sortirnica i kompostana. Dobrović je kao pozitivan primjer naveo Koprivnicu, gdje je u kratkom roku izgrađeno postrojenje za obradu otpada koje funkcionira u skladu s načelima kružne ekonomije, te je pozvao zagrebačku vlast da slijedi takav model.

Renato Petek, SDP-ov gradski zastupnik, također je izrazio sumnje u transparentnost postupaka vezanih uz gospodarenje otpadom. Posebno je istaknuo slučaj donacije podzemnih spremnika tvrtke Komop, koja je bila jedini ponuditelj na natječaju za postavljanje podzemnih instalacija za otpad u starogradskoj jezgri, vrijednom 15 milijuna kuna. Petek je pozvao gradonačelnika Tomaševića da ili prihvati tu ponudu ili poništi natječaj, upozoravajući na moguće nepravilnosti u postupku.

S druge strane, ekološke udruge upozoravaju da se Zagreb i dalje oslanja na odlaganje otpada umjesto na sustavnu reciklažu i kružnu ekonomiju. Smatraju da bi grad trebao uložiti više u postrojenja za obradu otpada te poboljšati sustav selektivnog prikupljanja kako bi se smanjila količina otpada koji završava na odlagalištima.

Kontroverze oko energane na otpad

Jedna od tema koja dodatno polarizira javnost je prijedlog izgradnje energane na otpad, na kojoj inzistira SDP i predsjednik zagrebačke Gradske skupštine Joško Klisović. SDP zagovara energanu kao dugoročno rješenje za gospodarenje otpadom, tvrdeći da bi ona smanjila količinu otpada na odlagalištima te osigurala proizvodnju energije iz otpada.

Međutim, prijedlog energane naišao je na snažan otpor ekoloških udruga, posebice Zelene akcije, koja upozorava na negativne ekološke posljedice takvog projekta. Zelena akcija ističe da bi spaljivanje otpada dovelo do emisije štetnih plinova, povećane proizvodnje otrovnog pepela te smanjenja poticaja za reciklažu. Udruge tvrde da bi grad trebao ulagati u reciklažne kapacitete umjesto u projekte koji, prema njima, ne rješavaju problem održivog gospodarenja otpadom.

CGO Resnik – ambiciozni planovi ili prazna obećanja?

Gradonačelnik Tomašević nedavno je istaknuo kako su planovi za izgradnju Centra za gospodarenje otpadom (CGO) Resnik ambiciozni, ali nužni s obzirom na problem otpada u Zagrebu. Prema njegovim riječima, grad mora što prije krenuti u realizaciju projekta kako bi se rasteretilo odlagalište Jakuševec i osigurao sustavniji pristup gospodarenju otpadom. Ipak, konkretni rokovi još uvijek nisu definirani, a projekt je i dalje u fazi planiranja, što otvara sumnju hoće li i kada zaista biti realiziran.

Brojne ekološke udruge, uključujući Zelenu akciju, oštro se protive izgradnji CGO Resnik. Upozoravaju da je projekt u suprotnosti s principima kružnog gospodarstva te da se njime samo produžava vijek trajanja odlaganja otpada umjesto da se ulaže u smanjenje njegove proizvodnje. Također su izrazili nezadovoljstvo zbog promjene stavova Tomislava Tomaševića, koji je prije dolaska na vlast kritizirao ovakve projekte, a sada ih zagovara. Smatraju da će CGO Resnik biti preskup, neefikasan i potencijalno štetan za okoliš te zahtijevaju alternativna rješenja.

Četiri godine bez rješenja

Iako su napravljeni određeni koraci prema održivijem sustavu gospodarenja otpadom, problemi ne samo da nisu riješeni, već su u nekim segmentima i produbljeni. Unatoč obećanjima, Tomislav Tomašević nije zatvorio Jakuševec, nije donio novi plan gospodarenja otpadom, a CGO Resnik ostaje neizvjestan projekt. Kritike oporbe i ekoloških udruga ukazuju na sporost provedbe reformi, netransparentne postupke i nedovoljnu komunikaciju s građanima.