Koliko beba treba pojesti da bi optimalno napredovala?

Pravilna prehrana u prvim mjesecima života ključna je za zdrav rast i razvoj bebe. Mnogi roditelji, posebno oni koji su to postali prvi put, često se pitaju koliko njihova beba treba pojesti da bi optimalno napredovala.

Ovo pitanje posebno je izraženo kod majki koje doje, jer za razliku od hranjenja bočicom, kod dojenja nije moguće precizno izmjeriti količinu pojedenog mlijeka.

Potrebe novorođenčeta za hranom

Novorođenčad dolazi na svijet s težinom koja se najčešće kreće između 2,5 i 4 kilograma. U prvoj godini života događa se najintenzivniji rast i razvoj, pa je unos odgovarajuće količine hrane od presudne važnosti. Prema istraživanju objavljenom u časopisu Pediatrics, novorođenče u prvim danima života treba vrlo male količine hrane, što je potpuno prirodno jer je zapremnina njihovog želuca tada veličine male špekule.

Tijekom prvih nekoliko dana, želudac novorođenčeta postupno se povećava, a time raste i potreba za većom količinom hrane. U prvom tjednu života beba obično treba između 30 i 60 mililitara po obroku, dok se ta količina do kraja prvog mjeseca povećava na 60 do 120 mililitara po hranjenju.

Znakovi da beba dobiva dovoljno hrane

Najsigurniji pokazatelj da beba dobiva dovoljno hrane jest njezin rast i razvoj. Zdrava beba koja dobiva dovoljno hrane ima 6-8 mokrih pelena dnevno, redovite stolice, dobro napreduje na težini i djeluje zadovoljna nakon obroka. Beba koja dobiva dovoljno hrane također je aktivna kada je budna i pokazuje zdrave obrasce spavanja.

Pedijatri naglašavaju da nije potrebno strogo se držati brojki i tablica, jer svaka beba ima individualne potrebe koje mogu varirati iz dana u dan. Važnije je pratiti znakove sitosti i gladi koje beba pokazuje. Beba koja je sita često okreće glavu od dojke ili bočice, prestaje sisati ili zaspi tijekom hranjenja.

Razlike između dojenja i hranjenja formulom

Majčino mlijeko i adaptirano mlijeko razlikuju se po sastavu i probavljivosti. Majčino mlijeko lakše se probavlja, zbog čega dojene bebe često traže hranu češće nego bebe hranjene adaptiranim mlijekom. Dok dojena beba može tražiti obrok svakih 2-3 sata, beba hranjena formulom možda će trebati obrok svakih 3-4 sata, prenosi N1.

Sastav majčinog mlijeka također se mijenja tijekom dana i tijekom samog podoja, prilagođavajući se potrebama bebe. Jutarnje mlijeko razlikuje se od večernjeg, a mlijeko na početku podoja različito je od onog na kraju. Ova prirodna prilagodljivost jedan je od razloga zašto se količina majčinog mlijeka ne može precizno uspoređivati s količinom adaptirane formule.

Izračun potrebne količine hrane prema težini

Iako se potrebe svake bebe razlikuju, postoji okvirna formula koja može pomoći u procjeni potrebne količine hrane. U prosjeku, beba treba unijeti oko 150 mililitara mlijeka po kilogramu tjelesne težine dnevno. Međutim, ovo je samo orijentacijska vrijednost koja može varirati ovisno o brojnim čimbenicima.

Za bebu težine 4 kilograma to bi značilo oko 600 mililitara mlijeka dnevno, podijeljeno u 6-8 obroka. No, važno je napomenuti da neke bebe mogu trebati više ili manje od ove količine, ovisno o brzini metabolizma, aktivnosti i drugim individualnim karakteristikama.

Prilagodba količine hrane s rastom bebe

Kako beba raste, mijenjaju se i njezine potrebe za hranom. U prvih nekoliko mjeseci života, potrebna količina hrane postupno se povećava, da bi se oko šestog mjeseca, kada počinje dohrana, obrazac hranjenja ponovno promijenio. Uvođenje krute hrane postupan je proces tijekom kojeg se količina mlijeka koju beba uzima prirodno smanjuje.

Važno je pratiti bebine signale i ne forsirati količine hrane. Zdravo dijete samo će regulirati svoj unos hrane prema potrebama. Pretjerano inzistiranje na određenim količinama može narušiti prirodni mehanizam samoregulacije koji bebe posjeduju od rođenja.

Individualni pristup hranjenju

Svaka beba je jedinstvena i ima svoje vlastite potrebe za hranom koje se mogu razlikovati od prosjeka. Neki od faktora koji utječu na potrebnu količinu hrane uključuju brzinu metabolizma, razinu aktivnosti, faze rasta i razvoja, pa čak i vremenske uvjete. U toplim danima beba može tražiti češće obroke s manjim količinama, dok u hladnijim danima može preferirati veće obroke s dužim razmacima.

Roditelji bi trebali vjerovati svojim instinktima i pažljivo promatrati znakove koje im beba daje. Redovito praćenje rasta i razvoja kod pedijatra najbolji je način da se potvrdi da beba dobiva odgovarajuću količinu hrane za optimalan rast i razvoj.