Danas bojkot trgovina i benzinskih zbog podivljalih cijena
Inicijativa započela je porukama koje su se proteklih dana dijelile po društvenim mrežama.
“24.1. u HR je bojkot protiv visokih cijena prehrane. Pozivaju se ljudi da taj dan nitko ništa ne kupuje, ali ništa. Osigurajte se za taj dan kao da je nedjelja”, stoji između ostalog u tim porukama.
U međuvremenu, podršku su joj dala društva za zaštitu potrošača, sindikati, političke stranke, pa i ministar gospodarstva Ante Šušnjar.
Nezavisni hrvatski sindikati (NHS) u četvrtak su podržali poziv građana na bojkot trgovina, upozoravajući da nepodnošljiv rast cijena ugrožava životni standard i postignute rezultate rasta primanja građana.
-Visina cijena i razina primanja lice su i naličje iste medalje koja određuje životni standard u zemlji- poručili su Nezavisni hrvatski sindikati (NHS).
Sindikalac Krešimir Sever, pak, smatra da je bojkot trgovina jedini pravi lijek u borbi protiv visokih cijena, to potvrđuju i dobra iskustva drugdje – u Italiji koja se pobunila zbog cijena tjestenine i kave, u Turskoj zbog pekarskih proizvoda te goriva u Velikoj Britaniji.
Bojkotu se protive iz udruge Glas poduzetnika
S druge strane Dražen Oreščanin, član Nadzornog odbora udruge Glas poduzetnika, objavio je kako će on u petak, 24.1., normalno kupovati namirnice u trgovinama.
– Ja ću u petak normalno ići u kupovinu po namirnice za vikend. Ne pada mi na pamet podržavati ovaj suludi bojkot, a to je i stav Udruga Glas poduzetnika – mjere i reforme za Hrvatsku 2.0. Zašto? Uzrok inflaciji i divljanju cijena je prvenstveno politika Vlade RH i to ne samo u zadnjih godinu ili dvije nego desetljećima. Dakle – jedna od najviših stopa PDV-a u EU, bujanje javnog aparata, ogromna javna potrošnja i povećanje plaća u javnom sektoru uz smanjivanje broja stanovnika i starenje populacije su generatori inflacije. Dodajmo tome rasprodane banke i telekome i pretežno strane maloprodajne lance, uništenu poljoprivredu i nedostatnost u proizvodnji bilo kakve hrane i imamo rezultat kakav imamo. Na sve ovo UGP godinama upozorava u javnosti – upozorio je Oreščanin.
Podaci Porezne uprave o fiskaliziranim računima u petak pokazat će kako je prošla ova inicijativa građana.
Inače, u Hrvatskoj su potrošačke cijene mjerene HICP-om u prosincu lani porasle za 4,5 posto prema istom mjesecu 2023. godine, što je njihov najsnažniji rast od svibnja. Hrvatska je tako među tri EU zemlje s najvećom inflacijom, iza Rumunjske (5,5 posto) i Mađarske (4,8 posto). Godišnja stopa inflacije EU iznosila je u prosincu lani 2,7 posto, a u eurozoni 2,4 posto, zadnji su podaci Eurostata, prenosi N1.
