Hrvata sve manje, a liječnika više: Zašto zdravstvena skrb nije dostupnija?
U 2023. godini liječeno je 32 tisuće pacijenata manje nego 2022., a čak 100 tisuća manje nego pretpandemijske 2019. S obzirom na to da nam je stanovništvo sve starije, a iz godine u godinu imamo – sve manje stanovnika i sve veći broj liječnika, pitanje je: Zašto zdravstvena skrb građanima nije dostupnija?
Što kaže statistika
Pacijenti čekaju, kreveti se pripremaju. Prošle godine u bolnici u Požegi bilo je 9.300 hospitaliziranih. Dr. sc. Ivan Vukoja, ravnatelj Opće županijske bolnice Požega, ističe kako je broj hospitaliziranih na otprilike istoj razini kao 2019., s tim da se nešto smanjio broj dana bolničkog liječenja.
Prosjek ležanja u bolnici je pet dana, dok je broj polikliničkih pacijenata u odnosu na pretpandemijsku 2019. godinu veći za 25 posto. U 2024. godini odrađeno je 511.000 slučajeva na otprilike 52.000 polikliničkih pacijenata. U budućnosti ćemo morati voditi računa o zastupljenosti i adekvatnosti zdravstvene skrbi u malim sredinama, što će zahtijevati povećanje broja specijalizacija i stažiranja izvan Zagreba.
U hrvatskim bolnicama 2023. godine liječilo se 622.585 pacijenata, ostvareno je pet milijuna bolničkih dana, a iskorištenost postelja bila je 63 posto. U odnosu na prethodnu godinu liječeno je 32.000 pacijenata manje, čak 100.000 manje nego 2019. godine. Liječilo ih je 7.486 liječnika, što je 100 više nego godinu prije, piše HTV.
Porast hospitalizacija kroz dnevne bolnice
Dr. med. Željka Draušnik, voditeljica Službe za javno zdravstvo HZJZ-a, kaže kako je smanjenje broja pacijenata u odnosu na 2019. značajno, ali se uglavnom odnosi na velik broj zdravstvenih ustanova koje su pod renovacijom.
Iz HZJZ-a navode kako izvješće pokazuje pozitivne pomake i promjene, iako se na prvi pogled to ne čini.
— Vidimo porast hospitalizacija kroz dnevne bolnice, što je u skladu sa suvremenim smjernicama i nacionalnim strateškim dokumentima. Hrvatska je među zemljama s najvećom stopom hospitalizacija kroz dnevne bolnice u odnosu na broj stanovnika, dodaje Draušnik.
Postavlja se pitanje zašto dostupnost zdravstvene skrbi nije veća, s obzirom na smanjenje broja stanovnika u Hrvatskoj?
Provesti akreditaciju bolnica
– Broj liječnika je važan, ali je samo jedan od faktora koji utječu na brzinu dolaska pacijenta na red za pretrage. Naš sustav naručivanja je fragmentiran. Ako ćemo zadržati postojeći broj bolnica, potrebno je provesti akreditaciju bolnica i jasno definirati što se u kojoj bolnici može i smije raditi, objašnjava izv. prof. dr. sc. Ana Bobinac s Ekonomskog fakulteta u Rijeci.
Uz dostupnost i brzinu pružanja zdravstvenih usluga, kvaliteta je najvažnija.
