SOCIJALNI SUSTAV ZATAJIO STARIJE I NEMOĆNE Na ulicama raste broj beskućnica i osoba s invalidnošću

Broj siromašnih u Hrvatskoj povećao se lani u odnosu na godinu ranije, otkrivaju podaci Europskog statističkog ureda. Točnije, udio osoba u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti u našoj je zemlji lani iznosio 20,7 posto u odnosu na preklanjskih 19,9 posto.

Krik protiv siromaštva

Mirnim prosvjedom ispred Gradske skupštine na to su upozorili članovi Facebook inicijative “Od srca do srca za beskućnike” pod nazivom Krik protiv siromaštva. U Inicijativi podsjećaju da sve više Hrvata živi bez krova nad glavom, broj beskućnika, prikrivenih beskućnika te osoba u potrebi se povećava tj, svaki peti Hrvat živi u siromaštvu te u riziku od siromaštva, posebno samci, žene i osobe starije od 65 te nezaposleni.

– Zar svima već nije jasan problem. Siromaštva je sve više, beskućnik i prikrivenih beskućnika sve je više. To znači naših umirovljenika koji je skupljaju boce i sve je više umirovljenika koji rade. To nije pohvalno kaže Vesna Ribarić.

Ribarić je rekla kako i broj beskućnica raste i da se velikom većinom radi o ženama koje su starije od 65 godina.

– Beskućnicama je posebno teško zato što su smještajni kapaciteti posebno problematični za žene. Beskućnice mogu spavati samo u Kosnici u Zagrebu ili u Ilici u prenoćištu – rekla je Ribarić.

Svako malo šalju dopise, sad je došlo vrijeme za prosvjede

Dodaje da Tomislavu Tomaševiću, gradskim uredima, Vladi, ministarstvima, svako malo šalju dopise i da je sad došlo do toga da organiziraju prosvjede. Podsjetila je da prenoćište u Ilici dopustilo da dodatnih 20 ljudi spava, plus postojeći korisnici, ali naglašava kako to nije dovoljno. – Stvarno smo zahvalni na tome, ali to je daleko ispod potreba, posebno za žene, a pogotovo za starije žene. Tako da situacija je vrlo ozbiljna – kaže Ribarić.

Naglašava kako su Zagrebu pod hitno potrebni mobilni timovi koji bi sinergijski trebali djelovati na terenu i pomoći ljudima na ulici.

– Tražimo odgovore na naše zahtjeve – kaže Ribarić.

Naveli su što traže od Vlade, a što od Grada Zagreba

1. OD VLADE RH

• Zašto nije usklađen Zakon o socijalnoj skrbi, u kojem je trebalo redefinirati pojam beskućnika i njihova prava a vezano uz obvezu izmjene i dopune čl. 11. Zakon o prekršajima – skitnja, te isto uskladiti sa Zakonom o prebivalištu kako ne bi dolazilo do diskriminacije građana po pitanju ustavnih prava na kretanje, dom, rad, školovanje itd. Rješavanjem problema oko osobne iskaznice značajno će se smanjiti i broj prekršaja skitnje.
• Zašto nije realizirana obveza gradova i županija o osnivanju centara za beskućnike, stambenih zajednica, prihvatilišta, prenoćišta, te zašto dodjela socijalnih stanova kao priuštivo stanovanje ide puževim koracima
• Zašto nisu formirani mobilni timovi koji bi radom na terenu pomogli beskućnicima te drugim građanima u potrebi a posebno psihički bolesnima
• Zašto nije provedena revizija radne sposobnosti korisnika min.soc. naknade te korištenja drugih socijalnih prava
• Zašto nije provedeno utvrđivanje stvarnog broja beskućnika te prikrivenih beskućnika, što je izvedivo sinergijskim radom mobilnih timova, policijskih službenika, prekršajnih sudova i dr.
• Potrebno je požuriti s otvaranjem Braniteljskog centra u Pakracu te nadležne centre za psihosocijalnu pomoć obvezati na veći terenski rad

2. OD GRADSKE UPRAVE GRADA ZAGREBA

• zašto prihvatilište Velika Kosnica nije reorganizirano tako da dio ostane za korištenje psihički bolesnih korisnika, a drugi dio pretvoriti u hospicij
• zašto postojeće privremeno prenoćište iz Ilice 29 nije preseljeno na drugu lokaciju s ispunjavanjem svih minimalnih tehničkih uvjeta, s dnevnim boravkom, ormarićima, kupaonama jer rok je bio listopad ove godine, a obećana lokacija Ilica 259
• Zašto je dodjela socijalnih stanova usporena
• Zašto socijalno ugroženim građanima nije osigurana javna besplatna kupaona i besplatno pranje rublja
• Koliko je beskućnika obavilo sistematski pregled, koliko ih je od tog broja pravih beskućnika, kakvo je njihovo zdravstveno stanje, te gdje su obavljani sistematski pregledi

Sve je više bolesnih na ulicama

Također Ribarić je upozorila i na još jedan trend. Naime, sve je više osoba invalidnih i psihički bolesnih ljudi na ulicama. U svim zemljama EU udio ljudi u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti lani je bio veći kod osoba s invaliditetom nego kod onih bez invaliditeta, no u Hrvatskoj je udio osoba s invaliditetom bio dva i pol puta veći nego kod osoba bez invalidnosti.

– Broj se povećava zato što ljudi jednostavno nemaju mogućnost pravovremeno pristupiti liječenju jer su liste čekanja preduge – kaže Ribarić i dodaje da je dugo vremena beskućnicima bila problem i osobna iskaznica koju nisu mogli izvaditi, a bez nje ni ostale dokumente.

– Dakle, imamo premali broj socijalnih radnika, prema nikakav broj timova, nemamo palijativnu skrb, nemamo hospicije, nemamo dovoljan broj kreveta za socijalno ugrožene ljude. Imamo kapacitetu, imamo stanove, imamo novce, imamo hranu, imamo odjeću je samo volja, organizacija – zaključuje Ribarić.