EVO ZA ŠTO

Hrvatski eurozastupnik traži osnivanje interventnog fonda

Svima su još svježa sjećanja na prošlogodišnje nevrijeme koje je poharalo veći dio središnje Hrvatske i za sobom ostavilo golemu štetu u vrijednosti od gotovo 300 milijuna eura
Polje kukuruza Damir Spehar/PIXSELL

Iznenadne promjene vremena koje sa sobom nose olujne vjetrove i velike količine padalina, po svemu sudeći, bit će sve češće i žešće što ne odiše prevelikim optimizmom – barem kada je u pitanju budućnost poljoprivrede. No jedan hrvatski eurozastupnik nudi rješenje.

– Predložio sam Odboru za poljoprivredu, čiji sam član, da se osnuje tzv. interventni fond iz kojeg bi jedinice lokalne samouprave i poljoprivrednici mogli povlačiti sredstva za sanaciju nastale štete. Ta sredstva mogli bismo koristiti i u edukativne svrhe, primjerice za prevenciju pojave klizišta, kojih mi u Krapinsko-zagorskog županiji imamo dosta. Postoji tehnologija pomoću koje je moguće odrediti gdje bi se klizišta u budućnosti mogla pojaviti što bi svakako dugoročno bilo isplativije i sigurnije – navodi aktualni gradonačelnik Pregrade Marko Vešligaj koji u Europarlamentu mijenja Predraga Matića.

Ruralni razvoj u fokusu je Europske unije, na čijoj razini se nedavno raspravljalo o povećanju naknada za mlade poljoprivrednike, koji su većinom usmjereni na ekološku poljoprivredu. Nažalost, njihov udio u našoj zemlji je daleko ispod europskog prosjeka – ispod 15 posto.

Poljoprivreda ipak hrani najveći broj ljudi

– To je puno premalo. Trebalo bi ih biti barem 20-ak posto. Što se tiče konvencionalne poljoprivrede, nju ne možete u potpunosti izbaciti. Svjedočili smo nedavno i velikim prosvjedima poljoprivrednika diljem EU-a, između ostalog i i zbog strožih ekoloških standarda. Konvencionalna poljoprivreda ipak hrani najveći broj ljudi. No tu Hrvatska ima komparativnu prednost – dovoljno smo mali da bismo umjesto kvantitete radili na kvaliteti, odnosno na brendiranju domaćih, ekoloških proizvoda koji se mogu prodavati ne samo unutar Hrvatske, već i u drugim zemljama članicama EU-a – navodi Vešligaj, piše Radio Sljeme.

U kojem smjeru će se razvijati poljoprivredna politika EU-a više ćemo znati nakon što se potvrdi novi saziv Europske komisije. Sljedeći tjedan u Europskom parlamentu kreću “saslušanja” svih kandidata za povjerenike, među kojima je i onaj za poljoprivredu i hranu, Christophe Hansen iz Luksemburga. Saslušanja se održavaju od 4. do 12. studenoga. Svakog kandidata procjenjuje jedan ili više parlamentarnih odbora, ovisno o predloženom resoru. Nakon završetka saslušanja, Parlament na plenarnoj sjednici glasa o odobrenju ili odbijanju Europske komisije kao cjeline.

EU
Hrvatska
Politika