Otvorena međunarodna multimedijalna izložba “Femininologija 2024.”
U Arheološkom muzeju u Zagrebu, otvorena je međunarodna multimedijalna izložba pod nazivom „Femininologija/Femininologie 2024.“ Navedeni projekt je ostvaren uz podršku grada Zagreba kao primjer uspješne suradnje hrvatskih i austrijskih umjetnica, koje su okupile dvije kustosice Sanda Stanaćev Bajzek i Tanja Prušnik. Izložbu je otvorila zastupnica Rada Borić, izaslanica predsjednika Gradske skupštine Grada Zagreba Joška Klisovića.
Predavanje i radionicu na temu “Moć, stigmatizacija i osnaživanje žena” provela je Vesna Matić, slikarica i specijalizantica art terapije. Planiran je poseban program predstavljanja umjetničkog projekta 8. studenog u suradnji s Austrijskim kulturnim forumom u 19 sati, u Arheološkom muzeju u Zagrebu.
Izložbu „Femininologija/Femininologie 2024.“ može se pogledati do 10. studenog i to od ponedjeljaka do petka od 12 do 18 sati, subotu od 10 do 13 sati. Ulaz je slobodan.
Umjetnički projekt Femininologija 2024 povezuje i dva prijateljska grada Zagreb i Beč, te će nakon zagrebačke izložbe projekt biti predstavljen i u gradu Beču od 21. studenog do 18. siječnja 2025. u Hollerai galeriji.
Josip Mikacic/PIXSELL
Više o izložbi
U suradnji s Arheološkim muzejom u Zagrebu i financijskom podrškom Grada Zagreba, ovogodišnji međunarodni multimedijalni izložbeni projekt Femininologija 2024. je primjer uspješne suradnje hrvatskih i austrijskih umjetnica koje su okupile dvije kustosice – Sanda Stanaćev Bajzek, autorica „Femininologije“ i Tanja Prušnik, austrijska umjetnica i kustosica.
Suradnja povezuje i dva prijateljska grada – naš Zagreb i Beč, kroz razmjenu umjetničkog iskustva zagrebačkih umjetnica s inozemnim kolegicama – ovaj puta bečkim umjetnicama, promicanjem i prezentacijom zagrebačkog/hrvatskog stvaralaštva i kulturnih praksi u inozemstvu – u Beču/Austriji. Ujedno, izložba u Zagrebu upoznavanje je zagrebačke javnosti s vrijednostima i suvremenim nastojanjima kretanjima u umjetnosti Austrije i kulture grada Beča.
Već deset godina Hrvatsko društvo likovnih umjetnika i likovnih kritičara (HULULK) organizira Femininologiju, kojom mijenjaju percepciju stvaranjem „zdrave“ i potentne baze tematiziranja i predstavljanja višestrukog identiteta žene, brojnih arhetipova i stereotipova kojima je žena izložena.
Njena autorica Sanda Stanaćev Bajzek čini to pozivajući u ovaj izložbeni projekt eminentne hrvatske i inozemne vizualne umjetnice, koje nerijetko svojim djelovanjem utjelovljuju temeljne ženske i ljudske principe. Oni se kroz složenu morfologiju i interdisciplinaran pristup slici jasno iščitavaju iz njihovih likovnih djela, ukazujući na širinu i bogatstvo umjetničkog djelovanja kojemu žena kao umjetnica nije margina, već nosivi stup.
Josip Mikacic/PIXSELL
Djela osamnaest umjetnica
Ove godine čini to suradnjom hrvatskih i austrijskih umjetnica, kao zajedničkim kustoskim konceptom dvaju žena, Sande Stanaćev Bajzek kao njene autorice i austrijske kustosice Tanje Prušnik, uz koautorstvo Vesne Matić, specijalizantice art terapije koja svojim predavanjima dodatno rasvjetljava fenomen femininologije. A on se ove godine, dvjema izložbama, u Zagrebu i Beču, očitava u djelima osamnaest vizualnih umjetnica.
Devet hrvatskih autorica: Irena Gayatri Horvat, Ivana Ožetski, Koraljka Kovač, Vesna Matić, Consuelo Palma, Lydia Patafta, Mirna Savić, Ksenija Turčić i Nada Žiljak kao hrvatske predstavnice kojima je pridruženo devet austrijskih umjetnica: Stella Bach, Asta Cink, Mela Diamant – Die 4 Grazien (The 4 Graces), Lena Knilli, Ina Loitzl, Sissa Micheli, Tanja Prušnik, Susanna Schwarz i G. Maria Wetter. One tematiziraju vlastiti identitet prolazeći „općim mjestima“ naših civilizacijskih spoticanja – spolnosti, osobnim slobodama, moralom, nametnutim ulogama.
Otkrivaju i oslobađaju ženu, prikazujući ju u višestrukosti njezina identiteta, ispravljajući ustaljene (krive) obrasce mišljenja i djelovanja. Jedne su radikalne, istinske aktivistice i feministice, druge su suptilnije, “nježnije žene”. Neke inspiraciju pronalaze u mitskom i arhetipskom, a neke u surovoj suvremenosti, koristeći prostore naše svakodnevice kao odašiljače snažnih emocija i poruka vlastitih promišljanja o odnosima tjelesnog i duhovnog, osobnog i općeg.
