Nedostatak mjesta u studentskim domovima, problem je i snalaženje na crno
Više i nije vijest da u zagrebačkim studentskim domovima za iduću akademsku godinu nedostaje nekoliko tisuća mjesta. Novi domovi nisu se gradili desetljećima, a subvencije od 60 eura mjesečno za privatni smještaj – žale se studenti – premale su, jer cijene najma stalno rastu.
Nema povoljne četvrti, svagdje je skupo, ističe predsjednica Studentskog zbora.
– Čak i ova okolna mjesta, Dugo Selo, Zelina, Velika Gorica, nema neke razlike u cijenama, cijene smještaja za dvoje se kreću od 500 eura naviše, govori Ivona Josipović, predsjednica Studentskog zbora Sveučilišta u Zagrebu.
Zato i ove godine za jedno mjesto u zagrebačkom studentskom domu konkurira dvoje studenata. Kad stignu sve prijave poslane poštom, u Studentskom centru očekuju ih više od 11 000.
– 7480 mjesta ima, od toga subvencije MZO 6980….znači oko 2000 kreveta bi nam trebalo što se tiče još u gradu Zagrebu, objašnjava Mario Župan, savjetnik ravnatelja za studentska pitanja, Studentski centar Zagreb.
”Studenti rade kako bi platili osnovne troškove”
Planovi za nove domove u Kampusu Borongaj postoje već godinama, no sporo napreduju. 1275 studenata koji ne uspiju dobiti mjesto u domu, moći će se prijaviti za subvencije troškova privatnog smještaja od 60 eura.
Te subvencije treba povećati, ističu studenti, ali još bi bolje bilo – povisiti limit godišnje zarade kako bi ih roditelji mogli i dalje voditi kao poreznu olakšicu. Sada je taj iznos 3360 eura, piše HRT-ov Studio 4.
– Studenti rade kako bi platili osnovne troškove, smještaj i hranu, ..ja sam nedavno saznala da sam prešla porezni limit, roditelji su morali vratiti određeni dio poreza porez državi, lako se to dogodi, priča Josipović.
I u SC-u podržavaju tu inicijativu.
– Naš prijedlog je, u razgovoru sa studentima, 5000 eura neoporezivo po studentu godišnje, zaključuje Župan.
Tko su sretnici koji su dobili dom, a tko će u potragu za preskupim privatnim smještajem – saznat će se do 19. kolovoza.
Očekuje se pad broja prijava za studentske domove
U Zagrebu nedostaje oko dvije i pol tisuće, postavlja se pitanje je li manje studenata ili više kreveta:
– Nažalost nije više kreveta. Studentski centar u Zagrebu raspolaže sa 7.490 ležajeva. Od toga se 6.880 ležajeva dodjeljuje studentima koji su ušli u natječaj za subvencionirani smještaj. Preostali dio ležajeva ide 300 mjesta za Erasmus studente koji dolaze na studijski boravak sveučilišta u Zagrebu, 310 mjesta raspolaže Ministarstvo znanosti i obrazovanja i mladih. Isto tako i za međunarodnu suradnju i za posebne odluke studentima u nekim izvanrednim okolnostima. Broj kapaciteta se nije povećao. Došlo do nešto manjeg broja prijava studenata za studentske domove. Ove godine ćemo imati oko 10.000 prijava, prošle godine smo imali oko 10.200, znači tu je nekih 200 i nešto prijava manje, rekao je Vlado Levak, pomoćnik ravnatelja Studentskog centra u Zagrebu za smještaj, HRT-ov Studio 4.
U odnosu na demografska kretanja problemi bi se mogli riješiti sami od sebe:
– Nažalost, nažalost, to je jedna tužna istina. Vjerojatno sad dolazimo do onih generacija kada su bile krizne godine 2007., 2008. Tu očekujemo manji broj prijava, tj. neki trend pada prijava studenata zbog toga što je bilo i manje djece. Gledajući tako, mi imamo stalne oscilacije, gdje se kreće oko 10.000 studenata, prije nekoliko godina smo imali 10.500, pa sada padamo ispod 10.000, to smo već jedanput imali, pa opet ćemo se vjerojatno dići iza toga. Ja moram reći da smo mi prije nekih 16-17 godina imali po 12.000 prijava za studentske domove, ali vidi se pad broja prijava, dodaje Levak.
– Ne dobiti dom zapravo stavlja upitnik nad cijelo studiranje, jer to je najisplativija opcija kako za studente, tako i za njihove roditelje, barem u prvim godinama studija, kasnije svi studenti idu zarađivati svoj novac kako bi pokrili svoje troškove. Druga opcija koja se javlja je smještaj u učeničkim domovima, ali tu moramo biti oprezni jer i učenički i studentski život su vrlo različiti i nisu kompatibilni jedni s drugima. Najskuplja opcija to je privatni smještaj koja je najluksuznija opcija, ali kada vam to jedino preostaje, onda idete na najskuplju opciju ili eventualno, ona koja je vremenski najskuplja, a to je putovanje od kuće, kaže Ana-Marija Ferenčak, Studentski zbor Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu,
Jedan od problema kada su u pitanju smještaji je i snaženje na crno
– To je jedan problem koji se javlja. Gdje se studenti koji su ispod crte, odnosno ispod praga, nalaze u takvoj situaciji u kakvoj se nalaze. To je problem i s kapacitetima, ali je i odgovornost na onima koji prodaju svoje mjesto jer se vrlo lako može samo spustiti bodovna linija i raspodijeliti se mjesto onome koji je zaslužio prema zaslugama, priča Ferenčak.
Da bi se suzbila preprodaja smještaja, prošle godine se najavilo moguće uvođenje elektronskih iskaznica, HRT-ov Studio 4.
– To je trebalo biti prilikom obnove 5. i 6. paviljona, gdje će se uvesti elektronska prijava putem studentskih iskaznica ili druga vrste elektronske prijave za ulazak u studentski paviljon. Nadam se da ćemo nakon toga proširiti to i na sve ostale paviljone. Očekujemo otvaranje kohezijskog fonda na koji se možemo kao studentski centar, tj. kao sveučilište u Zagrebu, prijaviti kako bi stvarali sredstva za obnovu 5. i 6. paviljona koji su izgrađeni tamo prije univerzijade 1987., a oni su 1984. i 1985. izgrađeni. Kod ovih slučajeva u prodaji mjesta u studentskim domovima, mi bilježimo jedan pad uhvaćenih ilegalnih stanara u studentskim domovima. Svega devet smo ih ulovili prošle godine, oni koji su ilegalno stanovali u studentskim sobama, gdje smo utvrdili da se stvarno radi o kupoprodaji mjesta. Svakako treba naglasiti da smo proveli preko 40 kontrola. To su redovite kontrole i izvanredne kontrole koje se vrše u studentskim domovima fizičkim ulaskom u sobu. Također, preko elektronske kontrole smještaja provjeravamo studentska prava, na način da isto tako čim bude neka prijava za neku buku u sobi, zaštitari, tj. djelatnici studentskog centra imaju pravo provjeriti tko se nalazi u studentskoj sobi, zaključuje Levak.
