U Saboru zadnji radni tjedan, a onda slijedi preseljenje na Črnomerec

Među prijedlozima zakona su u utorak izmjene Zakona o zaštiti zraka, kojima se dopunjuju odredbe vezane uz provedbu Inspekcije sigurnosti plovidbe, i to u nadzoru dokumentacije koju zapovjednik pomorskog objekta mora voditi vezano uz metode smanjenja emisija.

U srijedu su na dnevnom redu izmjene Zakona o financijskom inspektoratu Republike Hrvatske kojima se usklađuju nadležnosti i ustrojstvo Inspektorata s nekoliko propisa, kao i prijedlog Zakona o Središnjem registru stanovništva.

Ustrojavanjem Središnjeg registra stanovništva povezati će se podatci iz zasebnih evidencija i registara – iz državnih matica, upisnika, informacijskih sustava i drugih mjerodavnih tijela, a vodit će ga Ministarstvo financija, Porezna uprava. U Registar će se upisivati podaci o hrvatskim državljanima s prebivalištem u Hrvatskoj, o strancima koji imaju prebivalište ili boravak u Hrvatskoj, kao i podaci o hrvatskim državljanima s prebivalištem izvan Hrvatske.

Sadržavat će podatke i o broju i prostornom rasporedu stanovnika prema socijalnim, ekonomskim, obrazovnim, migracijskim, stambenim i ostalim obilježjima, podatke o srodstvu i o kućanstvima. Ti podatci će se koristiti za ostvarivanje socijalnih i drugih prava, provođenje statističkih, društvenih, ekonomskih i drugih istraživanja, obradu podataka, te za učinkovito vođenje upravnih, poreznih i drugih postupaka, prenosi N1.

Njegovim formiranjem prestat će potreba za Popisom stanovništva, a sredstva za provedbu osigurana su u državnom proračunu u iznosu od 12,8 milijuna eura bez PDV-a. Registar će se ustrojavati postupno tijekom 2025. godine, a puna primjena očekuje se od 1. lipnja 2026.

Odlučuje se i tko će biti novi guverner HNB-a

Prije ljetnog odmora, Sabor bi trebao odlučiti i tko će u idućih šest godina biti na čelu Hrvatske narodne banke (HNB), budući da guverneru Borisu Vujčiću mandat istječe 13. srpnja. Mandat istječe i njegovoj zamjenici Sandri Švaljek te dvojici viceguvernera, Slavku Tešiji i Romanu Šubiću.

Sabor guvernera imenuje na prijedlog svog Odbora za izbor i imenovanja, uz mišljenje Odbora za financije i državni proračun, što znači da će ovaj tjedan zasjedati i ta radna tijela- kada, još nije poznato.

Sabor će zadnjeg tjedna imenovati na vrijeme od četiri godine i članove Povjerenstva za rad po pritužbama u Ministarstvu unutarnjih poslova, a kojima je mandat istekao krajem veljače. Predloženo je pet dosadašnjih članova (Teo Giljević, Dubravka Grozdanović, Milan Jurković, Nenad Rukavina, Marijan Šuperina), te četiri novih (Antun Čavčić, Stjepan Jurenec, Ivan Zidarević i Vlatka Županec).

Glasanjem u petak zaključiti će sjednicu. Ljetna  stanka u zasjedanju Hrvatskog sabora traje do sredine rujna.

Sabor se seli na Črnomerec, obnova Markovog trga trajat će dvije do tri godine 

A nakon što 15. srpnja završi redoviti rad, Hrvatski sabor počet će preseljenje u prostore Hrvatskog vojnog učilišta Dr. Franjo Tuđman na Črnomercu gdje bi trebao ostati do završetka cjelovite i energetske obnove zgrade na Trgu svetog Marka.

Preseljenje ureda predsjednika i potpredsjednika Sabora, predsjednika odbora, klubova zastupnika, zastupnika te zaposlenika Stručne službe, bit će od 15. srpnja do 15. rujna.

Na početak obnove čekalo se poprilično, tomu su kumovale složene procedure javne nabave, poništavanje javnog natječaja, odnosno odustajanje izabranog izvođača.

Do kraja 18. stoljeća nije bilo posebne zgrade za rad Sabora

Za izgled zgrade kakav danas poznajemo, a radi se o dvokatnom kompleksu na istočnoj strani Trga svetog Marka, zaslužni su projektanti Lav Kalda i Karlo Susan.

Naime, početkom 20. stoljeća postalo je jasno da Sabor i Zagrebačka županija, koju je Sabor pod svoj krov primio 60-ih godina 18. stoljeća, više ne mogu stanovati u istoj palači, pa je je 1907. Kraljevska hrvatsko-slavonsko-dalmatinska vlada kupila stare jednokatnice na Markovu trgu te u Kamenitoj, Opatičkoj i Županijskoj ulici pa raspisala natječaj za projekt palače koja bi jedinstvenim pročeljem uklopila sve već postojeće kuće na toj parceli.

Kalda i Susan radove su završili 1911. tijekom koje je Zagrebačka županija prodala zgradu Saboru. Time se palača vratila svom prvotnom vlasniku koji ju je još 1731. kupio za svoje potrebe.

Zanimljiv je podatak da Sabor u Zagrebu zasjeda od 13. stoljeća, a da sve do kraja 18. stoljeća nije bilo posebne zgrade za njegov rad, prenosi HRT.