Darko Klasić: Zagreb postaje grad neprivlačan za ulaganje i poduzetništvo
Tomaševićeva gradska uprava predložila je novi Generalni urbanistički plan (GUP). Što vidite kao najveći problem u izmjenama i dopunama zagrebačkog GUP-a?
Dosadašnji Gup-ovi Grada Zagreba uglavnom su donošeni ad hoc i često puta sa skrivenim mikro interesima u ostavštinu su nama ostavili devastaciju i nered u prostoru. Nažalost i u ovome prijedlogu GUP nastavlja se praksa parcijalnih rješenja samo ovaj puta obojena političkim prioritetima nove gradske vlasti i posljedice će biti iste a koliko vidimo na prostoru prometa i njegovog funkcioniranja još i gore. Izostanak prometnih rješenja i ukidanja poslovnih zona pokazuje da je ideja vodilja ove promjene ovakvog GUP-a bila politika odrasta koje zastupa stranka Možemo i Tomislav Tomašević, kojima Zagreb postaje grad neprivlačan za ulaganje i poduzetništvo. U ovom GUP-u nisu vidljivi strateški projekti kojima će Zagreba iskoračiti na novu stepenicu razvoja i postati od regionalnog grada centralnoeuropska prijestolnica.
Luka Stanzl/PIXSELL
Više puta ste iznosili podatke u medijima da se količina miješanog komunalnog otpada povećava umjesto obećanog smanjenja. Je li se situacija promijenila?
Prema dostupnim informacijama za prošlu godinu novi sustav naplate komunalnog otpada doživio je fijasko jer je prodana svega četvrtina plavih ZG vrećica od planiranog broja. Iz tog razloga smeće završava u žutim ili smeđim vrećicama i na divljim odlagalištima. U žutim vrećicama nalazi i do 30 posto otpada koji nije plastika ili metal, a sama Čistoća kao članica ZG Holdinga priznaje da je smeđa vreća osim biootpada jednako zapunjena i ostalim vrstama otpada.
Patrik Macek/PIXSELL
Nažalost istovremeno broj divljih deponija drastično raste i puni su glomaznog otpada. Procjena je kako na mjesečnoj bazi 2000-3000 t komunalnog otpada završi izvan sustava Zagrebačke Čistoće odnosno najmanje 25.000,0 tona godišnje. Ako uzmemo da je Zagreb u zadnjih desetak godina izgubio nešto više od 20.000 stanovnika, a to je oko 10.000 tona otpada godišnje manje, ovo pokazuje da Zagreb u stvarnosti ne smanjuje količinu otpada za odlaganje.
Tomašević je obećao zatvaranje Jakuševca, no u posljednje tri godine svako malo imamo incident na tom odlagalištu otpada. Kakva je trenutna situacija s Jakuševcem i je li učinjeno dovoljno na tom polju?
Nažalost niti će se odlagalište Jakuševac zatvoriti prije roka, niti će se izgraditi ovako zamišljeni Centar za gospodarenje . Tomašević nastavlja politiku praznih obećanja i najave megalomanskih projekata kao i njegov prethodnik iako to nema uporište u stvarnosti. Koliko je grad uspješan u upravljanju Jakuševcem najbolje se očituje u tome da iako je od tragičnih događaja na Jakuševcu prošlo više od 7 mjeseci nije još poznat uzrok a svjedoci smo i novih požara na Jakuševcu.
Luka Stanzl/PIXSELL
Izostanka sistemskog plana gospodarenja otpadom uzrok je da je danas situacija na Jakuševcu više nego zabrinjavajuća. Pri tome postupci gradske uprave u upravljanju odlagalištem Jakuševec u kriznim situacijama djeluje ishitreno i amaterski što sigurno ne doprinosi povjerenju građana u sustav gospodarenja otpadom u Zagrebu.
Tomašević je obećao transparentno trošenje javnog novca i poboljšanje upravljanja gradskom imovinom. Kako biste vi ocijenili dosadašnje rezultate u tim područjima? Što biste vi promijenili?
Puno galame i promocije, ali transparentnost je u Zagrebu uvedena tek pod pritiskom promjene zakona o lokalnoj samoupravi u Saboru. U svakom slučaju bolje ikad nego nikada. Voljeli bismo da se ista primjeni u upravljanju Zagrebačkim holdingom kao i javnoj nabavi gradskih tvrtki i podružnica gdje vidimo da i dalje prevladava pristranost kod izbora ponuditelja bliskih sadašnjoj vlasti.
Gradska plinara, po prvi put u 160 godina, neće opskrbljivati Zagrepčane plinom. Kakav je vaš stav o ovom potezu? Čija je to greška: Tomaševićeva ili agencije za HERA-e?
GPZ- Opskrba je na svojim mrežnim stranicama 17. prosinca 2020. objavila da je nakon provedenog natječaja HERA je odredila da GPZ-Opskrba uz zadržavanje Zagreba i Bjelovara postaje opskrbljivač za još 11 distributivnih područja.
Jedan od gubitnika bio je Energo iz Rijeke. Tvrtka koja se bavi plinom od 1852. godine kao jedna od prvih plinara u ovom dijelu Europe. U našem javnom prostoru nitko nije ni suze pustio zbog njihova gubitka, niti su se propitivali učinci liberalizacije tržišta. Četiri godine nakon početka liberalizacije plinskog tržišta situacija se stubokom promijenila. Energo je vratio opskrbu Rijeke u obvezi javne usluge u svoj portfelj, a GPZ-Opskrba nije samo izgubila osvojena distribucijska područja, nego i Zagreb.
Uzrok ovog prevrata leži u kardinalnom propustu nove uprave GPZ-Opskrbe. Poduzeće je zbog enormnog gubitka postalo insolventno sa akumuliranim gubitkom većim od 40 milijuna eura. Dva su bila moguća izlaska iz takve situacije. Grad Zagreb je kao vlasnik mogao dokapitalizirati tvrtku, ili pokrenuti insolvencijski postupak.
Patrik Macek/PIXSELL
Junaci ove naše priče nisu odlučili ni jedno ni drugo. Solomunsko rješenje pronašli su u dizanju cijene svoje usluge i ispostavljanju računa građanima, korisnicima njihove opskrbne usluge. Pri tom su zaboravili na tu vražju liberalizaciju. Opskrba je tržišna, a ne komunalna djelatnost. Nešto se pita i konkurente. Čak ni uz priliku izlaska na popravni ispit (ponovljeni natječaj) koji im je omogućila HERA tu okolnost nisu uspjeli shvatiti. Nakon ovakvog ishoda provedenih natječaja zavladala je silna zabrinutost što će se dogoditi s dosadašnjim najvećim opskrbljivačem.
Gradonačelnik proziva HERU zbog uvjeta natječaja, opozicija proziva njega zbog ponuđene visoke cijene opskrbne usluge, a jedan bivši direktor najvećeg državnog poduzeća zaziva povratak monopola. GPZ-Opskrba svojom tužbom protiv HERA-e uporno pokušava skrenuti pozornost sa svoje nesposobnosti da sudjeluje u tržišnoj utakmici.
Danas skoro mjesec dana nakon ovakvog lošeg scenarija za Zagrebačku plinaru hladne glave možemo si postaviti neka logična pitanja: Ako uvjeti natječaja nisu bili u redu, zašto se GPZ Opskrba nije žalila na te uvjete u propisanom roku? Zašto se natječajni uvjeti propituju tek nakon ishoda natječaja? Jesu li ti uvjeti bili prihvatljivi kad je GPZ Opskrba pobjeđivala u natječajima?
Kako ocjenjujete napore aktualne gradske uprave u brizi za starije osobe i izgradnji dječjih vrtića? Koji su vaši prijedlozi za unapređenje socijalne politike u Zagrebu?
Vrtića i dalje nema za 4000 djece, iako gradska vlast koristi sve alate samoreklame objavljujući da su smanjili broj neupisane djece za 40 posto i računajući vjerojatno da smo mi bedasti pa ne znamo čitati brojeve. Istina je zapravo puno realnija, za manji broj neupisane djece zaslužan je broj prijava za vrtiće koji je značajno manji. U 2024. godini je prijava za upis djece u vrtiće bilo 11499, a u 2023. je za upise u vrtić prijavljeno 12260, ili je upis u vrtić tražen za 660 djece manje.
Neće se niti u narednim godinama ove gradske vlasti riješiti problem djece za koje nema mjesta u vrtićima, dosta je pogledati izvješća o izvršenju proračuna u Gradu Zagrebu za 2022. i 2023. godinu u Programa radova kapitalnih ulaganja u objekte za društvene djelatnosti, na gradnju i opremanje i održavanje predškolskih ustanova je po trošeno sveukupno nešto malo preko 8 milijuna EUR, što je vrijednost otprilike 1 i pol novog pravog vrtića, a i to su bili i još uvijek traju radovi isključivo na vrtićima gdje je projektna dokumentacija izrađena u Bandićevo vrijeme, te su riješeni tada imovinskopravni odnosi.
Davor Puklavec/PIXSELL
Nažalost po tome pitanju neće niti biti bolje i samo daljnje smanjenje prirodnog nataliteta će donijeti rješenje toga problema umjesto da idemo u suprotnom smjeru, prema poticanju nataliteta i broja djece.
Dosta je samo pogledati koliko je Gradska uprava i kome podijelili novaca za takozvane kulturne projekte, naravno sve udrugama povezanom s njihovim članovima, a od kojih niti jedna nema ali baš nikakvu povezanost s projektima za poticanje nataliteta, roditeljstva ili ostvarivanjem boljih uvjeta za rast i razvoj djece. Zašto se te stotine tisuća eura koje su dane tim udrugama nisu usmjerile u pomoć za novorođenu djecu, zašto se ni na koji način ne potiče roditeljstvo?
Živimo u geopolitički nesigurnim vremenima, a mnogi veliki gradovi u Europi pripremaju se za najgore scenarije. Kakve su pripreme u Gradu Zagrebu po pitanju viškova hrane, lijekova i skloništa?
Sada je postalo jasno da će Europa koja je držala antimilitaristički stav, stjecajem okolnosti biti prisiljena prilagoditi svoju sigurnosnu i vojnu politiku u svjetlu sukoba u Ukrajini kao i zveckanja nuklearnim oružjem. Zaštita i spašavanje stanovništva mora postati važno područje djelovanja i interesa države ali i lokalne samouprave. Ne samo zato što su ratna razaranja u suvremenim ratovima sve teža, a civilne žrtve sve veće, nego i zato što su prirodne i tehničko-tehnološke nesreće, ekološke nesreće i vremenske katastrofe poput jučerašnjeg u Hrvatskoj postaju sve ekstremnije i učestalije.
Izvještaj državne revizije o upravljanju skloništima u Zagrebu možda je najslikovitiji primjer ovakve loše prakse upravljanjima skloništima. Prema izvještaju Državnog ureda za reviziju, tijekom 2022. i 2023. obavljen je pregled 84 skloništa u vlasništvu Grada Zagreba gdje je utvrđeno da je njih deset je poplavljeno i neupotrebljivo , koristi se 6 skloništa koja su dana u zakup ili na korištenje udrugama uz naknadu. Svi ugovori osim jednog istekli su krajem 2022. ali prema obrazloženju grada zakupci ih i dalje koriste.
Za održavanje skloništa grad je 2021. planirao 2 milijuna kn, 2022. milijun kuna , a 2023. svega 500 000 kn , prema planu djelovanja civilne zaštite Grada Zagreba na području grada nije planirana gradnja skloništa. U velikoj većini slučajeva, skloništa su zapuštena i prepuštena tromosti sustava. Nemojmo se zavaravati i zatvarati oči, postaje nužno je da se postojeća počnu redovno održavati i da se grade nova u budućim zgradama i javnim objektima. Na ovim prostorima ne možemo računati da nas nešto neće zahvatiti, povijest nas je to valjda naučila.
Do lokalnih izbora je nešto manje od 11 mjeseci. Kako teku pripreme za izlazak na izbore?
HSLS nastoji okupiti platformu nezavisnih pojedinaca i stranaka koji su se dosada dokazali u svojim profesijama a čiji rad će rezultirati poboljšanjem komunalnih usluga, poreznim rasterećenjem i realizacijom strategijskih projekata za građane i Grad Zagreb. Pri tome oni većinom nisu politički opterećeni kao niti većina građana, već je njihov cilj provođenje zdravorazumskih politika zbog čega ćemo svi mi živjeti bolje i kvalitetnije.
Planira li HSLS ići na izbore s trenutnim partnerom HDZ-om ili radite na stvaranju šire platforme? Koji su vaši glavni prioriteti i poruke biračima?
Za sada ne. Prioritet HSLS-sa su politike koje provodimo u gradu Bjelovaru proteklih 8 godina, a to su prvenstveno cjelokupna transparentnost u upravljanju gradom , učinkovito iskorištavanje europskih fondova za razvoj grada, iskorištavanja geotermalnih i zelenih izvora energije kao poticaja standardu građana i poduzetništvu te snižavanje poreza građanima i poduzetnicima što poboljšava konkurentnost grada i stvara ga poželjnim za ulaganje i otvaranjem radnih mjesta. Trenutna razlika na porezu omogućuje da građani Bjelovara za ista radna mjesta godišnje zarade od 500 do 1500 eura više u odnosu na građane Zagreba, što smatramo da mora biti primarni cilj lokalnih politika uz razvoj komunalne infrastrukture.
Koja je vaša dugoročna vizija za Zagreb? Koje ključne promjene smatrate potrebnima kako bi grad postao bolje mjesto za život?
Otvaranjem strateških projekata koji će Zagreb integrirati Savu u svoj život, te asimilacija željeznice u gradsku vizuru pri ćemo ona ne smije biti prepreka koja razdvaja grad na dva dijela . Rješavanje prometne infrastrukture i gospodarenje otpadom smatramo ključnima prioritetima kao uvjet za sve ostale infrastrukturne i komunalne projekte, jer ovakvo stanje je postalo neodrživo.
