Dugo Selo postavlja primjer demografske revitalizacije. Gradonačelnik Panian: Ulažemo u sve ono što je važno za siguran obiteljski život

U velikoj dvorani Kulturno-informativnog centra u Dugom Selu danas u predstavljeni rezultati i zaključci demografske studije pod nazivom “Suvremeni demografski izazovi”.

Naime, Grad Dugo Selo prema podatcima Državnog zavoda za statistiku ima vitalni indeks od 120 što ga svrstava među gradove s najvišim prirodnim prirastom u Hrvatskoj. U međupopisnom razdoblju od 2011. do 2021. godine ima apsolutno i relativno najveći porast stanovnika od svih administrativnih gradova Zagrebačke županije. Nakon 2018. godine jasno je uočljiv trend porasta zaposlenih, a grad ima i najveći udio mladog stanovništva starog od 0 do 19 godina te najmanji udio stanovništva starijeg od 60 i više godina od svih gradova i općina.

Gradonačelnik Dugog Sela Nenad Panian tom je prilikom istaknuo kako se mnogo promijenilo otkako je došao na vlast 2017. godine. Kako kaže, doselilo se mnogo novog stanovništva i mnogo se gradi, ali to ne predstavlja ništa bez ljudi.

– Grad Dugo Selo to je prepoznao tako što smo zaposlili stručnjake u svim područjima – ekonomiji, graditeljstvu i društvenim djelatnostima. Dajemo mnogo u socijalne programe, slušamo građane i ulažemo u sve ono što je građanima važno za siguran obiteljski život, rekao je Panian i nadodao kako je u najavi mnogo novih projekata, a najvažniji među njima je Centar za podršku obitelji.

– Nećemo dopustiti da nam se obitelji razilaze. Grad će osnovati Centar za podršku obitelji i postat ćemo grad za obitelj.

Studiju je izradio priznati hrvatski demograf Stjepan Šterc, a kako kaže, Dugo Selo je apsolutno na vrhu Zagrebačke županije te po nizu pokazatelja u samom vrhu u usporedbi s ostalim gradovima Hrvatske.

–  To je pokazatelj političke volje i usmjeravanja odluka prema ključnoj problematici budućnosti, a to je neosporno ljudska populacija. Nadam se da će ovo biti primjer za ostale sredine i da će smjernice studije slijediti i nacionalna razina.

Hrvatska je s obzirom na sve dosadašnje pokazatelje u depopulaciji, izumiranju, nestanku učenika osnovnih i srednjih škola, starenju i tako dalje, te odmah mora primijeniti oba revitalizacijska modela – klasični populacijski model poticanja rađanja i selektivni migracijski model, napominje Šterc.

– Oba modela potvrđena su na primjeru Dugog Sela, a naš je zadatak poručiti onima koji trebaju sutra odlučivati o toj problematici, da imaju osnovu za odlučivanje i da konačno počnu djelovati logičnim slijedom, dakle od znanstvenih pokazatelja i znanstvenih zakonitosti. Ključ je politička volja, a ta volja postoji u Dugom Selu te se reflektira na sve demografske pokazatelje.