Lažnim jajima istjerali trećinu galebova iz gradova
Galebovi su sve veća pošast u primorskim gradovima, piše Jutarnji list, navodeći da su podmetanjem lažnih jaja u gnijezdima iz gradova potjerali 30 posto agresivnih i zaraznih ptica.
Više uopće nije neuobičajeno vidjeli kako napadaju ljude želeći im oteti hranu nasred ulice ili trga ili pak za stolom na nekoj terasi. Mnogim turistima pogled na galeba s terase nekog kafića ili restorana izgleda romantično, ali sva romantika nestane kada im slete na stol i pojedu kroasan, brancina ili krumpiriće.
I baš zato su još 2011. Porečani odlučili nešto poduzeti. Angažirali su Veterinarsku bolnicu Poreč kako bi po uzoru na Veliku Britaniju smanjili populaciju galebova u urbanoj sredini tako da se u gnijezda stavi plastična jaje. Poslije toga akciji su se 2016. pridružili i Rovinj i Novigrad, a Pula 2019. Sada se godišnje zamijeni oko 3500 jaja, a koliko je to gnijezda, doznat ćete podijelite li taj broj s tri. Jer galebovi u prosjeku iznesu od jednog do tri jaja i na njima leže mjesec dana dok se ne izlegu ptići.
Akciju koordinira direktor Veterinarske bolnice Poreč Branko Jurić sa Zdravim gradom Poreč, a financiraju je Pula, Poreč, Rovinj i Novigrad s najvećim istarskim hotelskim kućama. Jurić kaže da je sada akcija zamjene jaja završila, ali da dalje nadziru područja gdje se galebovi gnijezde u urbanim zonama.
– Najveći rezultat akcije vidimo u Poreču jer smo tu već više od 10 godina. Tu se smanjila populacija galebova u gradu za 50 posto, a čak 70 posto u hotelskim i turističkim naseljima. U Rovinju i Novigradu ta se populacija smanjila 25 do 30 posto, a za Pulu je prerano reći jer nam građani tek trebaju javiti pozicije gdje se nalaze gnijezda, kaže Jurić, čija veterinarska stanica jedina u Hrvatskoj obavlja ovaj posao i zasad pokrivaju samo ta četiri istarska grada.
Kaže da su se na početku akcije žalile pojedine zelene udruge, no napominje da imaju sva potrebna dopuštenja nadležnog Ministarstva. S druge strane, ističe da njima nije cilj smanjiti populaciju galebova općenito, nego ih na ovaj način vratiti na njihova prirodna staništa, a to su hridi, piše novinarka Jutarnjeg lista Barbara Ban.