NA DANAŠNJ DAN: Ana Jagelović, prvi pisaći stroj, Vladimir Prelog, ultimatum Srbiji, Europska zajednica za ugljen i čelik i prvi satelitski tv prijenos

Ana Jagelović hrvatsko-ugarska kraljica – 1503.

Ana Jagelović aka Anna Jagiellonka je hrvatsko-ugarska kraljica rođena u Budimu 23. srpnja 1503. godine. Bila je kći Vladislava II. Jagelovića.

Na osnovi ugovora između njezina oca i rimsko-njemačkoga cara Maksimilijana I. Habsburškog iz 1506 postala je suprugom Maksimilijanova unuka Ferdinanda. Zahvaljujući tom braku, Ferdinand je 1527. izabran za hrvatskog, a ubrzo potom i za ugarskoga kralja, čime je započela višestoljetna vladavina dinastije Habsburgovaca u Ugarsko-Hrvatskom Kraljevstvu.

Prvi pisaći stroj – 1829.

Dana 23. srpnja 1829. u SAD-u, William Austin Burt je patentirao prvi pisaći stroj .

Pisaći stroj je mehanički ili elektromehanički stroj koji sadrži mnogo tipki, koje kada se koja od tih tipki pritisnu stvaraju otisak na papiru ili nekom drugom mediju, a putem utiskivanja tinte ili nekog drugog sredstva.

Prvi pisaći strojevi su se pojavili sredinom 19. stoljeća i sve do 80-tih godina 20. stoljeća bili su nezamjenjivi stroj za poslovnu uporabu. Prodorom višenamjenskih osobnih računla i pisača, pisaći strojevi potpuno su istisnuti tijekom 1980-ih kao osnovno sredstvo za strojno pisanje u razvijenom svijetu.

Vladimir Prelog, hrvatski znanstvenik, kemičar – 1906.

Vladimir Prelog rodio se u Sarajevu, 23. srpnja 1906. godine. U rodnom je gradu pohađao pučku školu, a nakon razvoda roditelja 1915. s ocem dolazi u Hrvatsku. Pučku školu je završio u Zagrebu, gdje je i počeo pohađati gimnaziju, da bi se u trećem razredu s ocem preselio u Osijek.

Tamo nastavlja svoje srednjoškolsko obrazovanje i, zahvaljujući profesoru Ivanu Kuriji, počinje se zanimati za kemiju. Područje njegovih istraživanja su uglavnom heterociklički spojevi, alkaloidi, antibiotici. Središno zanimanje bila mu je stereokemija molekula, zaokuplja ga problem prostorne građe molekula.

Uvodi naziv kemijska topologija za područje stereokemije koja se bavi geometrijskim svojstvima molekula. Pridonio je objašnjenju strukture stereoida, kinina, strihnina i drugih alkaloida, a sintetizirao je mnoge organske spojeve. Njegovi radovi su pridonijeli razumijevanju naravi enzimatskih reakcija.

Dobitnik je Nobelove nagrade za kemiju 1975. za radove na području organskih prirodnih spojeva i stereokemije. Počasni je član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Umro je 7. siječnja 1998. godine u Zürichu, a 21. rujna 2001. godine njegova urna prenesena je i nakon komemoracije u palači HAZU svečano položena u grobnicu HAZU na Mirogoju..

Austro-Ugarska izdala ultimatum Kraljevini Srbiji – 1914.

Austro-Ugarska je 1914. godine Kraljevini Srbiji izdala ultimatum zbog ubojstva prijestolonasljednika Franje Ferdinanda 28. lipnja u Sarajevu.

Franjo Ferdinand, austro-ugarski prijestolonasljednik, došao je u Bosnu nadgledati vojne vježbe Austro-Ugarske vojske. 28. lipnja 1914. tijekom vožnje sarajevskim ulicama ubijen je u atentatu koji je na njega izvršio Gavrilo Princip, pripadnik organizacije Mlada Bosna. U Austro-Ugarskoj je vladalo uvjerenje da su u atentat upletene srpske vlasti jer su izvršioci bili Srbi koje su naoružali srpski oficiri te ih prebacili u Bosnu.

Zbog toga je zatražena istraga u Srbiji kojoj je Austro-Ugarska dala ultimatum s krajnje ponižavajućim uvjetima. Od Srbije se zahtijevalo da dopusti istražiteljima Austro-Ugarske pristup na teritorij Srbije, gdje bi oni imali puno pravo istraživati i kazneno goniti građane Kraljevine Srbije.

Kada je Austro-Ugarska odbila srpsko uvjetno prihvaćanje zahtjeva i objavila rat, to je pokrenulo niz događaja koji će svijet uvesti u Prvi svjetski rat koji je počeo objavom rata Srbiji 28. srpnja 1914. Tadašnji britanski ministar vanjskih poslova sir Edward Grey, dokument koji je Austro-Ugarska uputila Srbiji, opisao je kao najteži ultimatum što ga je ikad jedna država uputila drugoj. Smatralo se da se njegovi zahtjevi ne mogu ispuniti i da je ultimatum samo način stvaranja povoda za rat.

O neostvarivosti ultimatuma dovoljno govori i činjenica da je ruski veleposlanik Nikolaj Hartvig, nakon što mu je dokument pročitan, umro na stubištu austro-ugarskog veleposlanstva u Beogradu.

Osnovana Europska zajednica za ugljen i čelik, preteča Europske unije – 1951.

Europska zajednica za ugljen i čelik osnovana je Pariškim ugovorom 18. travnja 1951. godine koji je stupio na snagu 23. srpnja 1952. godine, sa zadaćom da od područja država članica (Belgija, Francuska, SR Njemačka, Italija, Luksemburg i Nizozemska) stvori jedinstveno tržište za ugljen i čelik.

Povod za ujedinjenje bila je inicijativa francuskog ministra vanjskih poslova Roberta Schumana, koji je 1950. godine objavio Schumanov plan, čiji je cilj bio onemogućiti daljnji rat između Francuske i Njemačke i to putem integracije industrije koja je bila važna za vođenje rata. Krajnji Schumanov cilj bilo je pomirenje Njemačke i Francuske, ali i razvoj integracijskog europskog procesa, s krajnjim ciljem ostvarenja europske federacije.

Prvi izravni televizijski prijenos između Europe i Amerike – 1962.

Dana 23. srpnja 1962. godine odrađen je prvi izravni televizijski prijenos između Europe i Amerike, koji je pripreman 14 dana.

Oko 200 milijuna ljudi gledalo je prizore koje je omogućio satelit Telestar. U 19 sati i 58 minuta nižu se prizori iz Amerike: bejzbol utakmica, konferencija za novinare predsjednika SAD-a Kennedyja, kazalište u Stratfordu u Kanadi, slapovi Niagare, Mormonski pjevački zbor i dr.

Trebalo je čekati 160 minuta da obiđe Zemlju i ponovno dođe u isti položaj. Oko 23 sata Europa je počela emitirati za Ameriku. Scenarij je sastavila Eurovizija.