NA DANAŠNJ DAN: Walesa, Korvin, prvi balon i Pulitzer
Prvi slobodni izbori među zemljama bivšeg Istočnog bloka održani su 4. lipnja 1989. godine u Poljskoj
Lech Walesa, čovjek koji je srušio komuinizam
Na izborima kojima je započelo urušavanje komunističkog sustava pobijedila je Solidarnost, široki socijalni pokret s obilježjima političke stranke, koji je kao nacionalni sindikat osnovan 1980. Već nakon godinu dana od stvaranja prvog sindikata koji nije bio pod partijskom kontrolom, u Poljskoj je uvedeno izvanredno stanje što je rezultiralo masovnim štrajkovima i blokadom zemlje. Vlasti su reagirale represijom i razbijanjem štrajkova, od kojih su najveći bili u šlezijskim rudnicima i Gdanjsku. Do kraja godine prosvjedi su u potpunosti nestali, a Solidarnost je bila potpuno zabranjena u 1982., no pojedine skupine nastavile su djelovati u tajnosti, a dolaskom Gorbačova na vlast u Rusiji stvari su se malo poboljšale. Solidarnost je nakon izbora 1989. dobila priliku da sastavi novu poljsku vladu kojoj je na čelu bio premijer Tadeusz Mazowiecki, dok je lider Solidarnosti, bivši električar Lech Walesa, izabran za prvog predsjednika demokratske Poljske.
Matija Korvin, hrvatsko-ugarski kralj
Nakon smrti hrvatsko-ugarskog kralja Ladislava V., za novog je monraha 1458. izabran Matija ili Matijaš Hunyadi, nazvan Korvin, osamnaestogodišnji sin ugarskoga guvernera i vojskovođe Janoša ili Janka. Ime Korvin dobio je po gavranu koji se na latinskom naziva corvus, a ističe se u njegovu grbu. Korvin je uveo oporezivanje svih staleža u zemlji, te stvorio jaku najamničku vojsku koja će kasnije biti snažan bedem za turske osvajače. Poslije pada Bosne, 1463., Korvin oslobađa Jajce i Srebrenicu i stvara banovine, što će godinama štititi Slavoniju od Turaka. Istodobno je ratovao i s Habsburgovcima, te suzbio pokušaj Mletaka da se učvrste u Hrvatskome primorju. 1485. Korvin je trijumfalno ušao u Beč, koji je postao nova prijestolnica kraljevstva. 4. lipnja 1490. Korvin umire u Beču, a njegovi nasljednici neće uspjeti spriječiti anarhiju, što je omogućilo daljnje nadiranje Turaka i uzrokovalo kopnjenje ugarske države.
Predstavljen balon na vrući zrak
Braća Joseph Michel i Jacques Étienne Montgolfier 4. lipnja 1783. godine javnosti su predstavili svoj montgolfière (balon na vrući zrak). Prvi baloni pojavili su se u Kini još tijekom 14. stoljeća, a talijanski fizičar i isusovac Francesco Lana Terzi 1670. je prvi iznio ideju o ‘zračnoj lađi’, koja bi plivala po zraku pomoću balona. Njegova ideja bila je temelj daljem razvitku aerostatike. Braća Montgolfier izradila su veliki papirnati balon, a prvo javno puštanje izvršeno je na sajmištu mjesta Annonaya. Ispod prazne papirnate vreće upaljena je slama, te se balon počeo puniti. No, nakon što ga više nisu mogli držati pustili su ga, a balon se naglo podigao do visine od gotovo 2.000 metara i ostao u zraku oko 10 minuta. Gledaljstvo, isprva razočarano i podrugljivo nastrojeno, nije moglo sakriti svoju oduševljenost. Braći Montgolfier pripala je titula pronalazača balona, no čast prvog leta u ‘montgolfièreu’ pripala je Pilatreu de Rozieru i markizu Arlandskom koji su još iste godine preletjevši Pariz, a umalo i poginuvši pri slijetanju, postali prvi svjetski letači.
Dodijeljena prva Pulitzerova nagrada
Columbia School of Journalism 4. lipnja 1917. godine ustanovila je i dodijelila prvu Pulitzerovu nagradu, koju je ustanovio energični i poduzetni novinski magnat Joseph Pulitzer. Prestižnim nagradama, koje se dodjeljuju svakog travnja, odaje se prizanje za rad na 14 kategorija u području novinarstva, te sedam kategorija na području književnosti i ostalih oblika pisane umjetnosti. Primanje Pulitzerove nagrade u bilo kojoj od kategorija najveći je iskaz časti i profesionalnog priznanja.
