NA DANAŠNJI DAN: Faraday, Prva francuska republika, Lincoln, Bocelli, Kissinger, Vučičević, nasilje nad ženama

Michael Faraday, britanski znanstvenik – 1791.

Michael Faraday, rođen 22. rujna 1791., je bio britanski znanstvenik (fizičar i kemičar) koji je odgovoran za mnoga otkrića na području elektromagnetizma i elektrokemije. Izumio je i prvi oblike stroja koji je kasnije postao Bunsenov grijač, neizostavni dio u laboratorijima kao izvor topline.

Michael Faraday bio je velik znanstvenik. Neki povjesničari znanosti nazivaju ga velikim eksperimentalistom u povijesti znanosti. Njegova influencija jako je doprinijela, da je elektrika važan dio tehnike. Fizička jedinica za kapacitet, farad (F) nazvana je u njegovu čast.

Proglašena prva francuska republika – 1792.

Prva Francuska Republika ili jednostavno Prva Republika nastala je u slijedu poslije Francuske revolucije a zatim nakon ukidanja monarhije. Prvu Republiku proglasio je francuski narod 22. rujna 1792. godine. To je bilo prvi put u nekoliko stoljeća da jedna veća europska nacija pređe sa monarhističkog u republičko uređenje. To je također bio i prvi korak u razvoju europskih liberalnih demokracija. Prva Republika trajala je do 1804. godine kada se prvi konzul Napoleon Bonaparte proglasio carem.

Konstitucijski se republika može podijeliti u tri razdoblja: Narodni konvent 1792.–1795., Direktorij 1795.–1799. i Konzulat 1799.–1804.

Dana 22. rujna 1792. godine Francuska je postala Republikom i započelo je i novo računanje vremena, prva godina nove ere. Republiku je proglasio žirondinski Konvent, koji je u početku vršio i izvršnu i zakonodavnu vlast.

Objavljen kraj ropstvu u SAD – 1850.

Na današnji dan 1850. godine američki predsjednik Abraham Lincoln objavio je kraj ropstva u južnim državama SAD, no ropstvo je ukinuto tek nakon građanskog rata (1861.-1865.) amandmanom na Ustav koji je donesen u prosincu 1865. godine.

Ropstvo je bilo legalno u južnim državama SAD-a, dok je u većini sjevernih ukinuto. Proglas o ukidanju ropstva je Lincoln objavio kasnije no što je to mnogim protivnicima robovlasništva bilo po volji. Ali on nije želio riskirati da izgubi one države koje su, doduše, stajale na strani Sjevera, ali su istovremeno još dozvoljavale ropstvo.

Andrea Bocelli, talijanski pjevač – 1958.

Andrea Bocelli, rođen 22 rujna 1958. godine je talijanski tenor, multi instrumentalist i umjetnik crossover glazbeni umjetnik. Rođen sa lošim vidom, postaje potpuno slijep u dobi od dvanaest godina.

Od kad je pobijedio na Sanremo glazbenom festivalu kategoriji novih izvođača 1994. godine, Bocelli je snimio trinaest studijskih albuma sa pop i klasičnom glazbom, dva albuma najvećih hitova, i osam kompletnih opera, koji su prodani u više od 70 milijuna primjeraka širom svijeta.

Bocelli je najprodavaniji solo izvođač u povijesti klasične glazbe i uzrokovao je prijelaz klasične glazbe na međunarodne liste pop glazbe.

Sa više od 5 milijuna primjeraka prodanih diljem svijeta, Sacred Arias je postao najprodavaniji klasični album solo umjetika svih vremena, a sa nešto manje od 20 milijuna manje prodanih diljem svijeta, njegov album Romanza, postao je najprodavaniji album nekog talijanskom umetnika ikad, kao i najprodavaniji album stranog izvođača u Kanadi, i nizu drugih zemalja u Europi i Latinskoj Americi.

Prvi singl sa albuma, ˝Time to Say Goodbye˝, dosegnuo je vrhove ljestvica diljem Europe i svijeta.

Henry Kissinger, američki državni tajnik – 1973.

Dana 22. rujna 1973. američki političar njemačkog podrijetla, Henry Alfred Kissinger, postao je američki državni tajnik. Kissinger je bio vrlo utjecajan političar u razdoblju od 1969. do 1977. godine, te je uz funkciju državnog tajnika obavljao i onu savjetnika predsjednika za nacionalnu sigurnost.

Ostao je posebno zapamćen kao vješti diplomat koji je smirio napete odnose SAD-a i Sovjetskog Saveza za vrijeme Hladnog rata. 1973. dobio je Nobelovu nagradu za mir.

Poznati američki novinar i ekonomski teoretičar Frederick William Engdahl u svojim knjigama o američkoj naftnoj i prehrambenoj geopolitici “Stoljeće rata” i “Sjeme uništenja” izravno optužuje Kissingera za odgovornost za sudjelovanje u američkoj politici sedamdesetih godina 20. stoljeća koja je bila usmjerena na agresivno širenje agrobiznisa u zemlje u razvoju, s ciljem uništenja poljoprivredne proizvodnje u tim zemljama. Ta se politika nastavila u okviru omogućavanja američkim proizvođačima genetski modificiranih žitarica tijekom 90-ih da agresivno nametnu svoje proizvode siromašnijim zemljama, a krajnji cilj takve politike bilo bi smanjenje broja stanovnika na Zemlji. Engdahl ističe kako je Kissinger bio vrlo blizak Georgeu W. Bushu i podržavao njegovu politiku prema Iraku i Afganistanu, koja je usmjerena na daljnje učvršćivanje američke moći. Henry Kissinger štićenik je interesnog kruga obitelji Rockefeller čiji utjecaj na američku politiku i svjetsku ekonomiju poprima nezamislive razmjere.

Stojan Vučičević, hrvatski pjesnik – 1989.

Na današnji dan 1989. umro je Stojan Vučičević, pjesnik, putopisac, prevoditelj i novinar. Rođen je 7. srpnja 1941. u Turkovićima, u Hercegovini, a osnovnu i srednju školu je pohađao u Metkoviću i Pločama.

Godine 1960. uhićen je i bez suđenja upućen u logor za političke zatvorenike na Svetom Grguru (Goli Otok).

U Zadru je završio Filozofski fakultet. Radio je kao novinar u književnim časopisima te na Televiziji Zagreb u uredništvu kulture. Zadnja njegova pjesma, objavljena nekoliko dana prije njegove smrti, nosi naslov Umrijeti u Hrvatskoj.

Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama u Hrvatskoj

Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama, dan koji se 22. rujna svake godine obilježava u Hrvatskoj u spomen na tri žene ubijene na zagrebačkom općinskom sudu 22. rujna 1999. godine, kada je tijekom brakorazvodne parnice policajac Mato Oraškić ubio sutkinju Ljiljanu Hvalec, suprugu Gordanu Oraškić i njezinu odvjetnicu Hajru Prohić, a ranio zapisničarku Stanku Cvetković.

Datum spomendana odredio je Hrvatski sabor odlukom od 15. listopada 2004. U obrazloženju prijedloga odluke koji je Vlada uputila Saboru navedeno je da se u Hrvatskoj nasilje nad ženama, posebice fizičko, najčešće događa u obiteljskoj zajednici, koja bi trebala biti najsigurnije okruženje. Većina žrtava obiteljskog nasilja osobe su ženskog spola, a počinitelj obiteljskog nasilja najčešće je bračni ili izvanbračni suprug ili bivši suprug, a iza njih slijede otac žrtve ili njezin sin.

Osnovni cilj Nacionalnog dana jest senzibiliziranje društva na problematiku nasilja nad ženama te slanje jasne poruke da se nasilje ni u kakvom obliku ne tolerira. Od inauguracije Nacionalnog dana donesen je zakonodavni okvir koji potiče društvo i institucije na intenzivno bavljenje ovim problemom te na njihovu međusobnu suradnju i aktivnost. Osim toga nužno je osigurati dostupnost informacija o mogućnostima zaštite, pomoći i podrške osobama koje doživljavaju takav oblik nasilja.

Nacionalni dan obilježava se tradicionalno polaganjem vijenca i paljenjem svijeća na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu, mjestu gdje se zbilo ubojstvo triju žena i pokušaj ubojstva još jedne žene.U drugim gradovima ovaj se dan obilježava mimohodom i prigodnim programom.