NA DANAŠNJI DAN: Slava Raškaj, Sveta Mala Terezija, Isaac Asimov, Luna 1, Sarajevsko primirje, Supek, Murtić, znanstvena fantastika

Slava Raškaj, hrvatska slikarica – 1877.

Dana 2. siječnja 1877. godine u Ozlju je rođena Slava Raškaj, hrvatska slikarica, čiji akvareli predstavljaju najviši domet hrvatskog akvarelnog slikarstva krajem 19. i početkom 20. stoljeća. Slava Raškaj rođena je gluhonijema, a u to se vrijeme gluhonijeme osobe smatralo duševno zaostalima te su kao takvi bili obilježeni cijeli život.

Slavin talent uočen je još za vrijeme školovanja u Zavodu za gluhonijemu djecu u Beču. U Zagrebu je završila Kraljevsku žensku stručnu školu u Zagrebu, tečaj za umjetno obrtno risanje. Poučavali su ju slikari, između ostalih i Bela Čikoš Sesija, jedan od osnivača Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu.

U umjetničkom stvaralaštvu Slave Raškaj mogu se uočiti dvije faze. U prvoj – crtež i boja izraz su čiste opservacije – kristalno jasan doživljaj ljepote prirode. U drugoj slikarskoj fazi, Slavini radovi su najprije izraz impresije, i u tom raspoloženju nastaju njezina najbolja djela – akvareli “Kruške”, “Suncokreti”, “Potočnice”, s transparentnom pozadinom. Posljednje godine života Slava Raškaj provela je u Kraljevskom zemaljskom zavodu za umobolne u Stenjevcu.

Umrla je u bolnici u Vrapču od tuberkuloze 29. ožujka 1906. godine. O veličini koju Slavini radovi imaju i danas svjedoči i sve više krivotvorina i radova drugih autora koji se pripisuju Slavi Raškaj.

Sveta Mala Terezija – 1897.

Sveta Mala Terezija (sv. Terezija iz Lisieuxa, sv. Terezija od Djeteta Isusa i Božjeg Lica; Alençon, 2. siječnja 1873. – Lisieux, 30. rujna 1897.), svetica Rimokatoličke Crkve, najmlađa crkvena naučiteljica, redovnica karmelićanka, zaštitnica misionara i književnika.

Papa Pio XI. proglasio je Malu Tereziju blaženom 29. travnja 1923. te svetom 17. svibnja 1925. godine. Nakon toga proglašena je također uz sv. Franju Ksaverskoga drugom zaštitnicom misija, te također drugom zaštitnicom Francuske. 1997. o 100. obljetnici njezine svetačke smrti, papa Ivan Pavao II. proglasio ju je naučiteljicom Crkve.

Ona je tako treća žena u povijesti Crkve i 33. po redu u dvotisućljetnoj povijesti Crkve koja je dobila taj časni naslov. Na 15. svjetskom danu mladih 1997. god. u Parizu papa Ivan Pavao II. postavio ju je za uzor mladima današnjice. Spomendan joj je 1. listopada. Zaštitnica je Francuske, Australije, Južne Afrike, Rusije, misionara, uzgajivača cvijeća, oboljelih od AIDS-a i tuberkuloze, avijatičara i mnogih gradova, župa i škola. Tijelo joj je ostalo neraspadnuto.

Isaac Asimov, pisac – 1920.

Isaac Asimov (Petroviči, 2. siječnja 1920. – New York, 6. travnja 1992.), američki je pisac fantastike i biokemičar.

Bio je iznimno plodan autor, bavio se znanošću, popularnom znanošću, kriminalističkom književnošću i spekulativnom fikcijom (uglavnom znanstvenom fantastikom, ali i fantastikom) te je napisao ili uredio preko 500 knjiga te preko 90.000 pisama i razglednica.

Zajedno s Robertom Heinleinom i Arthurom Clarkeom čini poznatu Veliku trojicu pisaca znanstvene fantastike toga vremena. Najpoznatije mu je djelo serijal o Zakladi (Fondaciji) u koji je uklopio i serijale o Galaktičkom carstvu i robotima.

Sovjeti lansirali ‘Lunu 1’ – 1959.

Luna 1 bila je sovjetska svemirska sonda i prva svemirska letjelica koja je iz zemljine orbite odletjela u svemir. Sovjeti su ju lansirali 2. siječnja 1959. godine, a njezin cilj je bio mjesec. No, zbog greške prilikom leta, Luna 1 promašila je Mjesec i upala u orbitu oko Sunca. Smjestila se između Zemlje i Marsa i postala prvi umjetni planet, nazvan Mechta (kako se prvotno zvao i satelit).

Potpisano Sarajevsko primirje – 1992.

Sarajevsko primirje potpisali su u Sarajevu 2. siječnja 1992. godine s hrvatske strane ministar obrane Gojko Šušak, a u ime JNA general Andrija Rašeta, uz nazočnost posebnog izaslanika glavnog tajnika UN-a Cyrusa Vancea. Sporazum je stupio na snagu sljedećeg dana, 3. siječnja, u 18 sati. Obje zaraćene strane obvezale su se ostati na dosegnutim položajima. To primirje bilo je preduvjet za početak mirovne operacije UN-a u Hrvatskoj (Vanceov plan).

Rudi Supek, sociolog – 1993.

Rudi Supek (Zagreb, 8. travnja 1913. – Zagreb, 2. siječnja 1993.) bio je hrvatski filozof, sociolog i psiholog.

Diplomirao je filozofiju u Zagrebu. Studirao je kliničku psihologiju u Parizu, a 1952. godine doktorirao je na Sorboni. Za vrijeme Drugog svjetskog rata pridružio se francuskom pokretu otpora. Nijemci su ga zatvorili u koncentracijski logor Buchenwald kod Weimara, jedini logor kojeg su logoraši sami oslobodili. Bio je nositelj legije časti i pukovnik francuskog pokreta otpora.

Radio je na Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakluteta u Zagrebu i Institutu za društvena istraživanja u Zagrebu. Godine 1963. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu osnovao je Odsjek za sociologiju. Inicijator je i jedan od osnivača Korčulanske ljetne škole. Od 1967. do 1973. godine urednik je časopisa Praxis, a utemeljio je i uređivao časopis Pogledi. Širok je spektar tema njegovih radova: od patopsihologije do antropološke, filozofijske i socijalnoekološke problematike.

Edo Murtić, slikar – 2005.

Edo Murtić (Velika Pisanica, 4. svibnja 1921. – Zagreb, 2. siječnja 2005.), hrvatski slikar, grafički dizajner, kazališni scenograf, akademik.

Rođen je u Velikoj Pisanici kraj Bjelovara. Njegova se obitelj 1925. seli u Zagreb, gdje polazi osnovnu i srednju školu. Studirao je na Akademiji primjenjene umjetnosti. Profesori su mu bili Petar Dobrović i Ljubo Babić.

Prvu samostalnu izložbu imao je 1935. u Zagrebu. Od 1941. sudjeluje u II. svjetskom ratu, a 1943. se uključuje u pokret otpora protiv fašista.

Puno je putovao u inozemstvo, posebno Francusku, SAD i Italiju. Njegovi radovi dobili su međunarodna priznanja.

Ostvario je 150 samostalnih i oko 300 skupnih izložbi na svim kontinentima. Njegova su djela prisutna u većini izvrsnih privatnih i javnih kolekcija po čitavom svijetu. Radio je i kazališnu scenografiju, murale i mozaike.

Međunarodni dan znanstvene fantastike

Dan znanstvene fantastike na današnji dan 2. siječnja neslužbeno slave mnogi fanovi znanstvene fantastike u SAD-u , datum koji je izabran jer je službeni datum rođenja glasovitog pisca znanstvene fantastike Isaaca Asimova. Iako nije službeni praznik bilo koje vrste (u smislu da se ne priznaje ili je proglašen od bilo koje vlade), Nacionalni dan znanstvene fantastike ima određeni stupanj vjerodostojnosti obzirom je priznat od strane organizacija kao što su Hallmark Channel i Scholastic Corporation.

….

izvori:

Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža; http://www.enciklopedija.hr; Prolexis enciklopedija, mrežno izdanje, https://proleksis.lzmk.hr;