NA DANAŠNJI DAN: Stubička bitka, Fjodor Mihajlovič Dostojevski, izumljena odbojka, Davisov kup, Ksaver Šandor Gjalski, Sergej Iljušin

Stubička bitka – 1573.

Stubička bitka, odlučujući boj u Seljačkoj buni 1573. koji se zbio na polju između Stubičkih Toplica i Donje Stubice 9. II. 1573.

Seljačke postrojbe (oko 6000 pobunjenika) predvodili su Matija Gubec, Ivan Mogaić i Ivan Pasanec, a vojsku staleža, graničara iz Banske granice i banskog banderija (oko 5000 pješaka i oklopljenih konjanika) vodio je podban i vrhovni kapetan Gašpar Alapić.

Nakon četiri sata bitke seljački su odredi poraženi, a njihovi su zapovjednici poginuli (Pasanec) ili zarobljeni (Gubec i Mogaić). S preživjelim seljacima plemstvo se okrutno obračunalo.

Matija Gubec je nakon bitke zarobljen i odveden u Zagreb, gdje je pogubljen na Trgu svetog Marka 15. veljače 1573. godine na veoma okrutan način, kako legenda kaže morao je nositi užarenu krunu na glavi da bi ga nakon toga mađarski vlastelin Morencz Bahiczy rasčetvorio.

Fjodor Mihajlovič Dostojevski, pisac – 1821.

Fjodor Mihajlovič Dostojevski (Moskva, 11. studenog 1821. – Sankt Peterburg, 9. veljače 1881.), ruski književnik ukrajinskog porijekla, romanopisac, novelist i publicist, jedan od najznačajnijih književnika u povijesti.

Pod utjecajem Gogolja piše svoje prvo djelo, dulju pripovijest «Bijedni ljudi» (1846.), epistolarnoga oblika, koja je oduševila najznačajnijega ruskoga kritika Visariona Bjelinskog i lansirala Dostojevskoga u sferu ruskih književnih krugova.

Pisac je četiri godine robijao, a nakon toga morao je četiri godine služiti kao običan vojnik u surovim uvjetima zabačenih krajeva azijske Rusije.

Nakon povratka u Sankt Peterburg Dostojevski objavljuje «Zapise iz mrtvoga doma» (1860.-1862.), fikcionalizirani opis vlastita robovanja, pun realističkih prikaza supatnika-robijaša.

Ta knjiga ostvaruje velik uspjeh i donosi autoru djelomičnu carevu rehabilitaciju.

Godine 1864. Dostojevski objelodanjuje briljantne «Zapise iz podzemlja» – jedan od najintenzivnijih ispovjednih kratkih romana, preteču sličnih djela Camusa, Krleže, Celinea ili Andrejeva.

U velike romane Dostojevskoga obično se broje sljedeća djela: «Zločin i kazna» (1866.), njegovo tehnički najsavršenije djelo, o ideološki motiviranom ubojstvu sa središnjim likom Rodionom Raskoljnikovim, prototipom Nietzscheova nadčovjeka; «Idiot» (1868.), u kojem je Dostojevski dao kristoliki lik kneza Miškina, kao i realistički implicitni komentar o propasti neuvjetovanoga dobra u sekularnom svijetu; «Bjesovi»/»Demoni»/»Zli dusi» (1872.), «najdostojevskijevski» roman o grupi nihilističkih revolucionara, djelo metafizičkoga nimbusa u ruhu političkoga romana; «Mladić»/»Žutokljunac» (1875.), rusku inačicu njemačkoga odgojnoga romana, koji karakteristično vrije kaotičnim događajima i ne vodi, poput Bildungsromana ni u kakvu sređenu građansku egzistenciju; te posljednje, najopsežnije i najveće djelo, «Braća Karamazovi» (1881.), formalno o patricidu u obitelji s ocem i trojicom braće, no romanom u kojem je pisac sumirao sve svoje opsesivne teme, i za koji se može reći je pobijeđeno porukom nade u uskrsnuće i vječni život kojom «Braća Karamazovi» i završavaju.

Dostojevski je umro 1881., iznenada, nakon krvarenja uzrokovanoga epileptičnim napadajem.

Izumljena odbojka – 1895.

Dana 9. veljače 1895. na YMCA-u u Holyokeu, Massachusetts, William G. Morgan izmislio je novu igru nazvanu Mintonette. Igra se trebala igrati u dvorani, a preuzela je neke karakteristike tenisa i rukometa.

Otprilike u isto vrijeme pojavio se još jedan dvoranski sport – košarka. Mintonette je zamišljen kao manje grublji sport od košarke, za starije članove YMCA-a, ali ipak zahtjevajući određene napore. Godinu dana kasnije Alfred Halstead uočio je volejske karakteristike sporta te je igra vrlo vrzo dobila naziv Volleyball.

Utemeljen Davisov kup – 1900.

Dana 9. veljače 1900. godine Dwight F. Davis, član harvardskog teniskog tima, utemeljio je tenisko natjecanje Davisov kup – danas svjetsko prvenstvo u muškom tenisu koje se od tada održava svake godine.

Natjecanje je 1900. započelo između Velike Britanije i SAD-a, a do 2013. godine uključilo se 130 zemalja. Najuspješnije zemlje tijekom povijesti natjecanja su SAD i Australija. Ženski ekvivalent Davisovom kupu je Fed Cup – najvažnije natjecanje u ženskom tenisu, koje se održava od 1963. godine.

Ksaver Šandor Gjalski, hrvatski književnik – 1935.

Ksaver Šandor Gjalski, rođen u Klanjcu 26. listopada 1854., bio je hrvatski književnik. Pisao je romane, pripovjetke, kronike, književne članke, filološke oglede te političke i povijesne rasprave. Jedan od najtipičnijih hrvatskih književnika druge polovice 19. i početka 20. stoljeća.

U svojim pripovijetkama ‘Pod starim krovovima’, ‘Za materinsku riječ’ i ‘Na rođenoj grudi’, on je ne samo kroničar, već i osjetljivi lirik, te istančan i zreo umjetnik. Do izražaja dolazi njegov emocionalni odnos prema prirodi i zagorskom ladanju. Gjalski se okušao i u mnogim drugim temama i motivima, obuhvativši gotovo čitavu društvenu problematiku svojega doba.

Ostaje zabilježen kao prvi kritičar i uopće prvi hrvatski pisac koji je pokušao dati sveobuhvatnu literarnu sintezu hrvatskoga društva u kojemu je živio.

Preminuo je 9. veljače 1935. godine u rodnim Gredicama. Njemu se u čast održava manifestacija Dani Ksavera Šandora Gjalskog, na kojem se dodjeljuje i istoimena nagrada, nagrada “Ksaver Šandor Gjalski”.

Sergej Vladimirovič Iljušin, ruski general i konstruktor aviona – 1977.

Sergej Vladimirovič Iljušin bio je ruski general i konstruktor aviona. Pilotom je postao 1917. godine, a 1932. počeo je raditi na avionima.

Godine 1936. konstruirao je dvomotorni avion CKB-30, koji je postigao nekoliko rekorda, a 1939. izradio je jurišni avion IL-2, laki bombarder IL-4 i jurišni avion IL-10.

Nakon rata izrado je avion IL-12 koji se upotrebljava u civilnom zrakoplovstvu, zatim IL-14, IL-18 i turbomlazni avion Il-28. Sergej Vladimirovič Iljušin je tijekom tri desetljeća plodne inžinjerske aktivnosti konstruisao više od 50 tipova zrakoplova.

Umro je Moskvi 9. veljače 1977.

….

izvori:

Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža; http://www.enciklopedija.hr; Prolexis enciklopedija, mrežno izdanje, https://proleksis.lzmk.hr;