Hrvatski sabor jednoglasno podržao jaču zaštitu žrtava nasilja
Klubovi saborskih zastupnika jednoglasno su podržali izmjene Kaznenog zakona kojima se jača mehanizam zaštite žrtava nasilja, ali i istaknuli kako treba osigurati da zakon ne ostane samo “mrtvo slovo na papiru”.
– Jedva smo dočekali ove zakonske izmjene, međutim zakon nije dovoljan jer često zakon ostaje mrtvo slovo na papiru, kazala je Marija Selak Raspudić u ime Kluba Mosta.
Upozorivši na porast iskorištavanja djece za pornografiju za 30 posto te rast neprovođenja odluka za zaštitu i dobrobit djeteta za 81 posto u pandemijskoj godini, Selak Raspudić istaknula je potrebu snažnije međuresorne suradnje i zajedničkog rada da bi se problemi riješili u praksi.
Izraditi očevidnik počinitelja kaznenih i prekršajnih djela obiteljskog nasilja
Anja Šimpraga (Klub SDSS-a) rekla je kako, da zakon ne ostane “mrtvo slovo na papiru”, može pomoći inicijativa da se do kraja godine osnuju obiteljski odjeli na općinskim sudovima, izradi očevidnik počinitelja kaznenih i prekršajnih djela iz područja obiteljskog nasilja, kao i strateški dokument za suzbijanje seksualnog nasilja.
Spominjući članak Zakona koji se odnosi na javno poticanje na nasilje i mržnju usmjerenu na skupinu ljudi zbog njihove rasne, vjerske ili etničke pripadnosti, navela je kako se, nažalost, i u Saboru mogu čuti takve poruke usmjerene prema manjinama.
– Te odredbe treba učiniti eksplicitnima, posebno kada je riječ o veličanju ustaštva ili njemu srodnih ideologija ili pokreta, kazala je Šimpraga.
Katarina Nemet (Klub IDS-a) kazala je kako je, da Zakon ne bi ostao “mrtvo slovo na papiru”, iznimno važno da se odredbe zakona i sankcije dosljedno primjenjuju i implementiraju u praksi.
Ružica Vukovac (Domovinski pokret) upitala je li se zakonskim izmjenama moglo učiniti više za žrtve nasilja u obitelji.
Istaknula je da su u Austriji zakonom o zaštiti od nasilja obuhvaćeni svi slučajevi nasilja između osoba koje žive zajedno, policija je ovlaštena udaljiti nasilnika iz zajedničkog doma, radi zaštite djece zabranama mogu biti obuhvaćene škole kojim se počinitelj ne smije približiti, a kažnjavanje je strože za ustrajno nasilničko ponašanje.
Zakonske izmjene nastale aktivnostima ženskih udruga
Rada Borić (Klub zeleno-lijevog bloka) napomenula je da su zakonske izmjene nastale aktivnostima ženskih udruga ne bi li se žene zaštitile od rodno uvjetovanog nasilja, a Marijana Puljak (Centar) podsjetila je na prijave spolnog uznemiravanja koje su dolazile sa sveučilišta i HRT-a.
Marija Jelkovac (Klub HDZ-a) istaknula je da je Vlada ovim zakonskim izmjenama ispunila obećanje o cjelovitoj jačoj pravnoj zaštiti žrtava.
Iako podržava sve predloženo, Sabina Glasovac (SDP) ocijenila je da se zakasnilo za sve žene koje su spolno uznemiravanje na radnom mjestu ili fakultetu, a koje nisu mogle podnijeti prijave zbog isteka roka od tri mjeseca.
– Svaka žena od prosinca iduće godine do danas, kojoj je istekao rok da može prijaviti spolno uznemiravanje, ide na vašu dušu jer ste im vi zatvorili vrata, da se zakon donio u prosincu ili ožujku one bi imale nekakve šanse da se počinitelj kazni, kazala je Glasovac.
Reagirale su HDZ-ove Marija Jelkovac i Vesna Bedeković, upitavši Glasovac što su u SDP-u učinili za zaštitu žrtava nasilja od 2011. do 2015. kada su bili na vlasti.
– Osim toga i vi imate svojega Alojza Tomaševića, ali ga skrivate kao zmija noge, kazala je Bedeković.
