SABORSKI ZASTUPNICI SLOŽNI: Strukovno obrazovanje uskladiti s tržištem rada

Saborski zastupnici nisu sporili da strukovno obrazovanje treba bolje uskladiti s potrebama tržišta rada, no dio ih dvoji hoće li se to postići izmjenama Zakona o strukovnom obrazovanju koje, ističu, ne daju jasne odgovore na neka pitanja.

Takvo je pitanje mentorstva kod poslodavca, pa Miroslava Škoru (Klub Za pravednu Hrvatsku) zanima tko bira mentora učenicima na praksi, tko plaća njegovo obrazovanje.

– Mentora bira poslodavac, a njegovo daljnje obrazovanje neće biti trošak za poslodavca, plaćat će se kroz sustav Agencije za strukovno i obrazovanje odraslih, rekao je vladin predstavnik Tomislav Paljak u saborskoj raspravi i objasnio da će mentor morati položiti ispit kojim se dokazuju osnovna znanja o poučavanju učenika.

U Austriji, koja ima dugu praksu mentorstva, poslodavac bira mentore, a država ih financira, postoji kompetencija među poslodavcima, bolji su oni s više certificiranih mentora, dodao je Marko Pavić (HDZ).

S rakursa poslodavaca, mnogi nisu skloni uzimati učenike na praksu kad ih moraju plaćati, iako su učenici bijedno plaćeni, kazala je Katarina Peović (RF), dok je Marijana Puljak (Centar) pozvala da se poradi na kvaliteti praktične nastave. Tu nastavu treba povećati, istaknula je zastupnica i upitala razmišlja li se o tome da se praksa računa kao dodatno radno iskustvo.

Imamo oko 300 ustanova strukovnog obrazovanja, sve se praske odvijaju ili u školama, ili kod poslodavaca, hoće li prema ovim izmjenama na svim područjima biti dovoljno licenciranih poslodavaca, odnosno mentora, pitao je Luka Brčić (HDZ).

– Vjerujem da ćemo motivirati poslodavce da šalju mentore na tu edukaciju, odgovorio je državni tajnik Paljak.

Zastupnici su dotakli i pitanje stipendiranja strukovnih zanimanja.

Pavliček: Osam i pol tisuća učenika ostalo bez stipendija 

Što Vlada radi da motivira učenike da se upišu u obrtnička zanimanja, zanimalo je Marijana Pavličeka (HS) koji apostrofira da je Ministarstvo gospodarstva prije dva mjeseca ukinulo stipendije za obrtnička deficitarna zanimanja, pa je više od 8500 učenika ostalo bez njih.

– Izmjenama Zakona se prvi put žele uvesti jedinstveni kriteriji za dodjelu stipendija učenicima strukovnih programa, prijedlog je da se kriteriji utvrđuju uvažavajući potrebe gospodarstva i tržišta rada na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini, rekao je Paljak.

Krešu Beljaka (HSS) zanimalo je planira li se ostaviti vjeronauk kao obvezni predmet za frizere i mehatroničare, ili pak povećati broj stručnih sati. Državni tajnik protumačio je da je stvar kurikula kako će se nakon njegova donošenja razmotriti je li vjeronauk potreban u strukovnim zanimanjima.

Barbara Antolić Vupora (Socijaldemokrati) skrenula je pozornost na zastarjele udžbenike iz kojih uče budući zidari, tesari…, a Paljak najavio kako uskoro slijede izmjene zakona o udžbenicima te će doći do promjena.