Sabor četiri godine odbija raspravu o Povjerenstvu za sukob interesa
Zastupnici su otišli na još jedan ljetni odmor ostavljajući u ladicama godišnja izvješća o radu tijela koje prevenira korupciju među političarima, piše Jutarnji list, navodeći da Sabor četiri godine odbija raspravu o Povjerenstvu za sukob interesa.
Nije nikakva tajna da javnim dužnosnicima Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa baš i nije omiljena državna institucija. Međutim, način na koji se prema tome tijelu odnosi Sabor dosad je ipak neviđen u hrvatskoj parlamentarnoj praksi. Saborski su zastupnici otišli na još jedan ljetni odmor ostavljajući u ladicama čak četiri godišnja izvješća o radu Povjerenstva za sukob interesa koja nisu raspravljena ni usvojena – za 2018., 2019., 2020. i 2021.
Predsjednici Povjerenstva Nataši Novaković, koja je s ostalim članovima Povjerenstva ušla u petu i završnu godinu mandata, Sabor dosad nije dao priliku da u Saboru iznese i brani ni jedno svoje izvješće. Prvu i zadnju takvu priliku Novaković je dobila 2018. u prvoj godini svog mandata kad je branila godišnje izvješće svoje prethodnice na toj dužnosti Dalije Orešković. Ignoriranjem Sabor nedvojbeno pokazuje što misli o postojanju i radu toga tijela na koje je Hrvatska u procesu pristupanja EU morala pristati kako bi službeni Bruxelles uvjerila u ozbiljnost namjera da prevenira korupciju na svim političkom razinama – od državne do općinske.
Takav maćehinski odnos Sabor je imao još samo prema instituciji Pučkog pravobranitelja u razdoblju kad ga je vodila Lora Vidović. Njoj HDZ-ova saborska većina nije pružila priliku da brani svoja godišnja izvješća za 2018., 2019. i 2020., pa je o sva tri izvješća provedena objedinjena rasprava tek nakon što joj je istekao mandat, a na dužnost stupila njezina nasljednica na toj dužnosti Tena Einwalter.
Prema Povjerenstvu, međutim, Sabor ima za nijansu jači maćehinski odnos, jer nije raspravio čak četiri godišnja izvješća. Sadašnjim članovima Povjerenstva mandat istječe u veljači iduće godine. Odluke toga tijela izazvale su priličnu nelagodu kod niza javnih dužnosnika – od najviših među njima – predsjednika države, premijera, predsjednika Sabora, ministara, saborskih zastupnika do općinskih načelnika.
Za dužnosnike je manje neugodna financijska strana odluka koje Povjerenstvo donosi jer se novčane kazne koje to tijelo izriče za povrede Zakona o sprječavanju sukoba interesa u prosjeku kreću oko nekoliko tisuća kuna (maksimalna je 40.000 kuna), a puno je neugodnija objava činjenice da je dužnosnik uhvaćen u sukobu interesa ili da je neuredno popunio imovinsku karticu, piše novinarka Jutarnjeg lista Slavica Lukić.
