NA DANAŠNJI DAN: Juraj Baraković, Ivan Kukuljević Sakcinski, Yves Saint-Laurent, Olimpijske igre u Berlinu , pokolj u Dalju, podmorska rijeka i Zoran Đinđić

Dana 1. kolovoza 1991. Pripadnici JNA i srpskih paravojnih postrojbi počinili pokolj nad Hrvatima u Dalju ubivši i izmasakriravši između 56 i 57 branitelja i civila.

Juraj Baraković, hrvatski pjesnik

Juraj Baraković hrvatski je renesansni pjesnik iz Zadra. Poznata su mu djela Vila Slovinka, Jarula i Draga, rapska pastirica, a pripisuju mu se još neka djela. U zadarskom kalendaru Il Rammentatore dalmatino navodi se da je Baraković pisao životopis Cicerona na talijanskom i životopis sv. Jeronima na hrvatskom jeziku, gramatiku ‘ilirskog’ jezika, navodno tiskanu 1614. godine, i povijest ‘naroda dalmatinskog i hrvatskog’ koju je tiskao pjesnikov nećak Marko Baraković. Pridaje mu se i pohvalnica Čestitom Zadru gradu. Napisao je više djela, ali ostao je u književnosti zapamćen po jednom: spjevu u 13 pjevanja Vila Slovinka. Umro je u Rimu, 1. kolovoza 1628. godine. Pokopan je u crkvi sv. Jeronima, gdje mu je prijatelj Ivan Tomko Mrnavić postavio nadgrobnu ploču s epitafom iz kojeg saznajemo o starini Barakovićeva podrijetla i o njegovu sudjelovanju u borbi protiv Turaka.

Ivan Kukuljević Sakcinski, političar – 1889.

Hrvatski političar, književnik i povjesničar Ivan Kukuljević Sakcinski preminuo je 1. kolovoza 1889. godine

Ivan Kukuljević Sakcinski bio je hrvatski povjesničar, književnik i političar. Školovao se u gimnaziji u rodnom Varaždinu i Zagrebu, te na Vojnoj akademiji u Kremsu. Tijekom školovanja počeo je pisati na njemačkom jeziku. Godine 1833. stupio je u vojsku, a već tri godine kasnije postao je časnik u Beču. Od 1837. godine, kada je upoznao Gaja, oduševljen je ilirac. 1840. godine je dobio zapovijed za premještaj u Milano. Samo godinu dana kasnije podnio je ostavku na časničku službu i vratio se u Hrvatsku i uključio se u politički život boreći se protiv mađarizacije i cenzure. Postat će jedan od vođa Ilirskog pokreta. Godine 1845. postao je veliki sudac Varaždinske županije, a 1861. veliki župan zagrebački. Šest godina kasnije smijenjen je i otada se više nije bavio politikom. Preminuo je 1. kolovoza 1889. godine u dvorcu Tuhakovec u Hrvatskom Zagorju.

Yves Saint-Laurent, francuski modni dizajner – 1936.

Francuski modni dizajner i kostimograf Yves Saint-Laurent rodio se 1. kolovoza 1936. godine u Oranu, u Alžiru. 1954. godine preselio se u Pariz. S 19 godina počeo je raditi za Christiana Diora, a nakon njegove smrti 1957., u svojoj 21. godini, Yves Saint-Laurent je preuzeo upravljanje tom modnom kućom. Pet godina kasnije napustio je Dior i, uz podršku partnera Pierrea Bergéa, utemeljio modnu kuću pod svojim imenom (Yves Saint-Laurent, često se krati u YSL). Sredinom šezdesetih osmislio je luksuznu žensku prêt-à-porter liniju Saint-Laurent Rive gauche. Bila je to linija industrijski, masovno proizvedene dizajnerske odjeće, koja je bila dostupna u istoimenom lancu prodavaonica. Popularizirajući na taj način prêt-à-porter, pridonio je demokratiziranju mode, koja je postajala dostupnija širem krugu potrošača. Na vrhuncu uspjeha, sedamdesetih, dizajnirao je i odjeću za djecu, modne dodatke te ženske i muške parfeme. Godine 1999. Gucci je otkupio brand YSL i, dok se Tom Ford bavio kolekcijom prêt-à-porter, Yves Saint-Laurent je dizajnirao liniju visoke mode. Modna kuća YSL službeno je zatvorena 2002. Premda više ne djeluje, brand i dalje postoji pod okriljem Guccija. Nakon povlačenja Toma Forda, liniju prêt-à-porter potpisuje Stefano Pilati. Yves Saint-Laurent i Pierre Bergé otvorili su u Parizu Fundaciju Pierre Bergé – Yves Saint-Laurent (Fondation Pierre Bergé – Yves Saint-Laurent), pokroviteljsku i muzejsku ustanovu, koja pohranjuje 20.000 izložaka iz povijesti ove modne kuće. Yves Saint-Laurent je prvi živući modni dizajner koji je počašćen velikom retrospektivom svojih radova u njujorškom muzeju The Metropolitan Museum of Art. Za svoj rad odlikovan je i ordenom Legije časti. Slavni dizajner umro je u 71. godini, 1. srpnja 2008., u Parizu. 2014. godine film o njemu snimio je francuski redatelj Jalil Lespert. Saint-Laurenta je u filmu, koji opisuje dizajnerov život od 1958. godine, utjelovio mladi francuski glumac Pierre Niney.

Olimpijske igre u Berlinu – 1936.

11. Olimpijske igre održane su u Berlinu, u Njemačkoj, od 1. do 16. kolovoza 1936. godine. Bile su to prve Igre koje su se prenosile uživo putem televizije. Prvi televizijski prijenos ikada emitiran u svemir bio je upravo govor Adolfa Hitlera na otvorenju, 1. kolovoza 1936.. Iako su Igre dodijeljene Njemačkoj prije nego što je nacistička ideologija zavladala tom zemljom, same Igre su dobrim dijelom bile stavljene u funkciju nacističke propagande. Igre su trajale dva tjedna, a najviše medalja osvojila je Njemačka (33 zlatne, 26 srebrnih i 30 brončanih). Najveća zvijezda Igara je bio tamnoputi Amerikanac Jesse Owens, koji je u sprinterskim utrkama i skoku u dalj osvojio ukupno četiri zlatne medalje. Kamerom je zabilježeno i nezadovoljstvo Adolfa Hitlera, nazočnog na stadionu, čije su teorije o superiornoj bijeloj rasi bile dovedene u pitanje fantastičnim Owensovim nastupom.

Pokolj u Dalju – 1991.

Dana 1. kolovoza 1991. Pripadnici JNA i srpskih paravojnih postrojbi počinili pokolj nad Hrvatima u Dalju ubivši i izmasakriravši između 56 i 57 branitelja i civila.

Pokolj u Dalju odnosi se na ubojstva hrvatskih policajaca, pripadnika Zbora narodne garde, pripadnika civilne zaštite i civila u Dalju koja su počinili JNA i pripadnici srpskih paravojnih postrojbi od 1. kolovoza do prosinca 1991. nakon zauzimanja grada tijekom Domovinskog rata. Procjenjuje se da je u tom razdoblju ubijeno između 112 i 135 ljudi.

Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije optužio je Slobodana Miloševića i za ubojstva 4. listopada 1991. godine, kada su pripadnici Teritorijalne obrane SAO SBZS, predvođeni Željkom Ražnatovićem, ušli su u zatočenički objekt u zgradi policije u Dalju i vatrenim oružjem ubili 28 zatočenika, hrvatskih civila. Tijela žrtava odnijeta su iz zgrade i bačena u obližnji Dunav. Nakon bitke za Vukovar, JNA je 20. listopada 1991. nekoliko zarobljenika transportirala u zatočeničke objekte u Dalju. Tamo je Teritorijalna obrana mučila one koji su branili Vukovar. Najmanje 34 zatvorenika je tada ubijeno.

Zoran Đinđić, srpski političar i bivši premijer Srbije – 2003.

Zoran Đinđić rođen je 1. kolovoza 1952. godine u Bosanskom Šamcu. Doktorirao je filozofiju u Njemačkoj 1979. pod mentorstvom Jürgena Habermasa.

Politički se angažirao još kao student, kada je sa skupinom mladih tražio osnivanje studentsko-radničke stranke. Jedan je od osnivača Demokratske stranke u Srbiji, 1989., čiji je predsjednik prvi puta postao 1994.

Godine 1997. izabran je za gradonačelnika Beograda, a na toj se funkciji zadržao svega sedam mjeseci. Za premijera Srbije izabran je 25. siječnja 2001. Ubijen je u atentatu 12. ožujka 2003. pri ulasku u zgradu vlade Srbije. U studenome 2007. zbog njegovog ubojstva na 40 godina zatvora osuđeni su bivši zapovjednik Jedinice za specijalne operacije Milorad Ulemek zvani Legija i njegov bivši pomoćnik Zvezdan Jovanović kao neposredni izvršitelj atentata. Pored njih osuđeno je još 10 osoba.

Podmorska rijeka u Crnom moru – 2010.

Podmorska rijeka u Crnom moru je struja osobito slane vode koja teče kroz Bospor i duž dna Crnog mora. Otkriće ove rijeke objavljeno je 1. kolovoza 2010. godine. Objavili su ga znanstvenici Leedskog sveučilišta. Prvo je takve vrste na svijetu.