fbpx

Načelnik Općine Križ Marko Magdić potpisao je ugovore sa stipendistima Općine Križ. Među potpisnicima ugovora bilo je 10 učenika koji će mjesečno primati 500 kuna, te 10 studenata za koje mjesečna stipendija iznosi 1000 kuna. Učeničke stipendije dodijeljene su prema socijalnom kriteriju i prema kriteriju izvrsnosti, jednako kao i studentske stipendije, a dodijeljena je i jedna posebna studentska stipendija i to prema kriteriju umjetničke darovitosti – stipendija Milke Trnine.

-Sretna sam što je Općina Križ i ove godine prepoznala trud i uspjeh nas studenata i učenika. Ova sredstva uvelike će rasteretiti naše kućne budžete. Ono što posebno raduje je to što će nam sredstva sjesti danas, tako da ćemo imati dodatnih izvora da ih potrošimo tijekom nadolazećih blagdana- ispričala je Mateja Grgić, studentica pete godine Ekonomskog fakulteta u Zagrebu.

Poticati obrazovanje mladih jedna je od misija i zadaća Općine Križ, koja za stipendije na godišnjoj razini izdvaja 160 tisuća kuna.

-Na ovaj način vrednujemo ono što oni rade tijekom cijele godine. Budući da su neki prošli za državne stipendije, crta se povukla u korist drugih stipendista, a mi imamo sreće, tako da dobitnicima možemo isplatiti dvije rate, tako da će ove dane dočekati na primjeren način. Činit ćemo to i dalje, a razmatramo i mogućnost da se broj stipendija povisi i na više- kazao je načelnik Marko Magdić.

Osim stipendija, Općina sufinancira i prijevoz srednjoškolaca i studenata.

Objavljeno u Križ

Župan Zagrebačke županije Stjepan Kožić potpisao je ugovore o stipendiranju za školsku godinu s 50 novih stipendista. Stipendije u iznosu od 500 kuna mjesečno dobilo je 30 učenika, dok je 20 studenata dobilo stipendije u iznosu od 1 000 kuna. Osim godišnjih stipendija, Zagrebačka županija je ove godine dodijelila i 21 jednokratnu novčanu pomoć za školovanje, koja za 12 učenika iznosi po 3 000 kuna, a za 11 studenata po 6 000 kuna.

Stipendiju nastavlja primati i 53 učenika te 55 studenata koji su zadovoljili uvjete za nastavak stipendiranja, što znači da će stipendiju Zagrebačke županije u školskoj godini 2018./2019. primati sveukupno 158 stipendista. Za tu svrhu Zagrebačka je županija osigurala 2.050.000,00 kuna.

Od 30 ovogodišnjih stipendija za učenike dodijeljeno je, prema kriteriju izvrsnosti 10 stipendija, a od toga 2 za zanimanja glazbenog smjera. Prema socijalnom kriteriju dodijeljeno je 20 stipendija, od čega 10 stipendija za deficitarna zanimanja kao što su autolimar, bravar, konobar, fasader, mesar, staklar, tokar, zidar, itd. Od 20 stipendija za studente, 10 stipendija je dodijeljeno prema kriteriju izvrsnosti, od toga 3 stipendije za zanimanje glazbenog smjera, a prema socijalnom kriteriju dodijeljeno je 10 stipendija.

Župan je uputio iskrene čestitke novim stipendistima kao i svima onima koji su zadovoljili uvjete za nastavak stipendiranja, a posebno je istaknuo one koji su se odlučili za deficitarna zanimanja.

-Vidimo da na tržištu rada postoji konstantna potreba za strukovnim zanimanjima, a poslodavci se sustavno žale da je jako teško naći kvalitetnu i obrazovanu radnu snagu, naročito u strukovnim zanimanjima koja sve više postaju deficitarna- rekao je Kožić i zahvalio im što nastavljaju županijsku tradiciju zanata i obrtništva.

Objavljeno u Zagrebačka županija

Ove jeseni Visoka škola u Ivanić- Gradu otvara svoja vrata. Na upravo završenom ljetnom upisnom roku na studij fizioterapije upisano je 20 redovnih te 18 izvanrednih studenata. Za jesenski rok, ostala su tako prazna dva mjesta na izvanrednom studiju, a iste upisne kvote Visoka škola imat će i sljedeće akademske godine. Vrlo značajnu ulogu u Visokoj školi ima i Specijalna bolnica Naftalan unutar koje će se odvijati sva praktična nastava, a kroz cijeli značajnu ulogu imalo je i Veleučilište u Vukovaru, koje će u naredne dvije godine biti mentor Visokoj školi. O svim ovim temama porazgovarali smo s dekanom Visoke škole Ivanić- Grad, Milom Marinčićem. 

Osnivanjem Visoke škole u Ivanić- Gradu, Vaš se grad upisao na kartu brojnih hrvatskih gradova koji su se okrenuli prema visokom obrazovanju. Odakle inicijativa da se uopće jedna visokoškolska institucija dovede u Ivanić- Grad?

Ideja za pokretanje visokoškolske institucije u Ivanić-Gradu je postojala i prije petnaestak godina, ali u pravcu realizacije nije se puno napravilo. Ono što se i napravilo, nije zadovoljavalo uvjete visokog školstva. No, u posljednje četiri godine, odnosno promjenom vlasti kada je načelo u Ivanić-Gradu došla jedna nova struktura mladih ljudi, stvari su se pomakle s mrtve točke. Osim što su započeli raditi na razvoju infrastrukture grada i poduzetničkoj zoni, započeli su razmišljati i vizionarski o pokretanju visokog školstva u Ivaniću. Ta ideja bila je izuzetno široka, odradilo se i određeno savjetovanje, koje je predvidjelo pokretanje farmaceutskog veleučilišta. Procjena je bila da bi to bilo moguće, tada ja još nisam bio unutra. Glavni operativac bila je bivša zamjenica gradonačelnika Gordana Brcković, no nakon što je ona dala stavku, gradonačelnik Javor Bojan Leš pozvao me na razgovor te sam prihvatio i nastavio raditi na ovoj hvalevrijednoj inicijativi. Prvo što sam napravio bila je zamolba prema docentici Tatjani Trošt Bobić o uključenju u ovaj projekt. Samo dvoje ljudi, uz naravno punu podršku Grada, Gradskog vijeća, ali i naše nastavne baze bolnice Naftalan, u roku od nekih godinu i pol dana uspjelo je dobiti sve, što je bilo potrebno za pokretanje Visoke škole koja je ustrojena i eto upisala je i prve studente. Program naše škole je fizioterapija, a titula koju će po završetku steći studenti je bakalaureus fizioterapije (bacc. physioth.), odnosnos tručni prvostupnik fizioterapije.

Specijalna bolnica Naftalan bit će usko povezana s Viskom školom, kao i Grad koji vam je podrška od prvog dana pokretanja ove priče, a veliku pomoć imat će te i od mentorskog Veleučilišta Lavoslav Ružička iz Vukovara. To sui tri ključna faktora koja će iznijeti cijelu ovu priču.

Grad je osnivač Visoke škole. On je stao iza te ideje, jer bez financijske pomoći Grada cijene ovoga studija koje imamo bile bi puno veće. Drugi stup je Specijalna bolnica Naftalan, koja će biti naša nastavna baza. Ravnatelj bolnice odmah je prepoznao ovu priču, te nam je stalno davao vjetar u leđa. Najviše kroz ljudstvo, odnosno zaposlenike bolnice koji su se dobrovoljno prijavili, ali i u svakom drugom pogledu. Ravnatelj bolnice Goran Maričić i gradonačelnik Javor Bojan Leš dvije su osobe koje imaju najbolju predodžbu što će ova Visoka škola značiti Gradu u razdoblju od pet do deset godina.

Kada govorimo o veleučilištu mentoru, mi smo u jednom trenutku razgovarali s Rijekom, no došlo se do toga da Rijeka zbog opterećenosti svoje nastavne baze to ne može biti, krenuli smo u potragu za novim učilištem mentorom. Poslali smo mailove na nekoliko adresa, neki su se odazvali i rekli kako im to nije u interesu, te kako bi im to bilo opterećenje, dok se neki uopće nisu odazvali. Ali, evo dekan iz Vukovara se javio i pozvao nas na sastanak, razgovarali smo, krenuli u pravcu uspostavljanja suradnje i potpisivanja ugovora o mentorstvu, koji je i potpisan u listopadu 2016. godine.

Kako je teklo samo osnivanje Visoke škole Ivanić- Grad, jer znamo da to nije nimalo lagan posao?

Nakon što smo potpisali ugovor o mentorstvu, svi naši dokumenti, zajedno s elaboratom poslani su Agenciji za znanost i visoko obrazovanje. AZVO je početkom 2017. godine sagledala naš elaborat i zatražila prve korekcije, koje smo mi brzo i proveli. Jedino se dugo čekala garancija da ukoliko bi prestali s radom, naši studenti mogu završiti studij u Vukovaru. U ožujku 2017. došlo je do nastavka procedure i najave dolaska povjerenstva odstrane Agencije za znanost i visoko obrazovanje, koji su nam dali sjajne savjete i kvalitetno su odradili svoj posao.

Obično se smatra da kada dođe povjerenstvo ono traži samo probleme i nedostatke, no oni su nama dali sve oblike savjeta i pomoć kako riješiti probleme. Do sredine srpnja ispravili smo sve nedostatke i poslali svu traženu dokumentaciju. U prosincu dolazimo na sastanak na kojem nam Agencija daje pozitivno mišljenje za ovo što smo napravili. S tim mišljenjem ide preporuka prema Ministrici i zadnji stadij je suglasnost od strane Ministrice koja ju je dala u siječnju ove godine. Po primitku potvrde krenuli smo u daljnje korake, a to je bilo usvajanje privremenog Statuta, što je i učinjeno od strane Osnivača u veljači, kao i sve druge predradnje za osnivanje institucije.

U međuvremenu, stvorena je temeljna baza i zaposleni su potrebni ljudi, konstituirano je privremeno Stručno i Upravno vijeće, ja sam potvrđen kao privremeni dekan, doktorica znanosti Tatjana Trošt Bobić bit će savjetnica, jer ona je prevažan kotačić u cijeloj ovoj priči. Siguran sam kako će ona dugoročno biti od velike koristi našoj Visokoj školi. Nadam se kako je obveze na KIF-u neće odvesti u drugom pravcu.

Prvi studenti su upisani, ostala su tek dva slobodna mjesta za jesenski krug upisa. Koji su sljedeći koraci sada?

Naša upisna kvota određena je od strane Ministarstva koje nam je propisalo da u prve dvije godine možemo imati 20 redovnih i 20 izvanrednih studenata, te se toga mi moramo i držati. Cijena studija je određena zajedno s osnivačem te je određeno da je redovni studij 11 tisuća kuna godina, a za izvanredne studente cijena godine je 14 tisuća kuna. Naravno, da će se ti iznosi moći platiti u ratama. Omogućili smo i upis studenata koji nisu položili državnu maturu, odnosno koji su završili srednju školu prije 2010. godine. Oni će se moći prijaviti, ali samo u slučaju da u rujnu ostane mjesta.

Planova za buduće razdoblje zasigurno imate, možemo li onda doznati koji su Vam planovi i perspektive?

Naravno da je puno planova, gradonačelnik Javor Bojan Leš i ravnatelj Specijalne bolnice Naftalan Goran Maričić, ljudi su koji imaju viziju i definitivno ćemo učiniti što je moguće više kako bi se ovaj studij fizioterapije dobro pozicionirao. Proširit ćemo prostor i povećati broj studenata, ako nam to bude odobreno. Također, težimo i suradnji s drugim medicinskim ustanovama u blizini. Svakako postoji i mogućnost zajedničke izvedbe studija s nekim učilištem ili pokretanje samostalnog studija. Vrijeme će sve pokazati. Mi se definitivno moramo pozicionirati ovdje gdje imamo perspektivu, a onda ćemo kroz ove dvije godine s onime što već imamo i uz interese Ivanić-Grada razvijati cijelu priču, moguće čak i u pravcu informatike i poslovne ekonomije. No prvo ćemo dobro ispitati tržište i mogućnosti. Za sada nam je u prvom planu fizioterapija i područje biomedicina i zdravstvo.

 

 

 

 

Objavljeno u Intervju

Srednja škola Dugo Selo u tjednu za nama bila je domaćin petodnevnog međunarodnog natjecanja u robotici. Inače, dugoselska srednja škola partner je na projektu Erasmus+, KA2 – Scaling Up Inclusion, STEM focused project.

Osim Srednje škole Dugo Selo na natjecanju su sudjelovali učenici iz škola iz Španjolske koja je i koordinator cijelog projekta, Portugala, Italije i Turske. Svaka škola bila je zastupljena sa šest učenika i dva nastavnika.

-Cilj projekta je potaknuti mlade da se zainteresiraju za STEM područje. Tema ovog susreta bila je robotika, odnosno sklapanje i programiranje robota- rekla je nam je ravnateljica Srednje škole Dugo Selo Darinka Svetec.

Zanimljivost natjecanja bila je u tome što ekipe nisu bile sastavljene od predstavnika svojih škola, već je svaku ekipu činio po jedan predstavnik iz svake škole sudionice natjecanja.

-Drago nam je što su se sklopila nova prijateljstva. Između ostalog, naši su učenici putovali u te zemlje i upoznali se s tamošnjom kulturom. Vjerujem kako će im to biti veliko iskustvo za budući život- istaknula je ravnateljica Svetec.

Podršku natjecateljima dao je i gradonačelnik Nenad Panian, te zamjenik ministrice obrazovanja Vlado Prskalo.

Objavljeno u Dugo Selo

Župan Stjepan Kožić, sa suradnicima, održao je danas radni sastanak s pomoćnikom ministrice obrazovanja Vladom Prskalom. Razgovaralo se o javnom pozivu Ministarstva, upućenom osnivačima srednjih strukovnih škola, za imenovanje regionalnih centara kompetentnosti u strukovnom obrazovanju.

U prvoj fazi regionalni centri kompetentnosti imenovat će se u sektoru turizma i ugostiteljstva, strojarstva, elektrotehnike, informacijske i komunikacijske tehnologije, poljoprivrede i zdravstva.

-Na raspolaganju nam je 130 milijuna eura, koje moramo iskoristiti do 19. ožujka 2019. godine. Ako ga ne potrošimo, ode novac! Tko želi promijeniti strukovno obrazovanje sada je prilika- rekao je Prskalo, dodavši da Hrvatska ima zastarjeli sustav strukovnog obrazovanja.

-Želimo ga učiniti konkurentnim, a strukovne škole učiniti privlačnima za djecu- rekao je i dodao da se centri kompetentnosti temelje na maksimalnom povezivanju škola s potrebama gospodarstva, odnosno tržišta rada.

Kao primjer dobre prakse naveo je Strukovnu školu u Slavonskom Brodu, koja je iz EU fondova povukla 56 milijuna kuna, promijenila nastavni proces, modernizirala školu i sada njezini polaznici, uz ostalo, za tržište proizvode sadni materijal, a surađuju s centrima kompetentnosti od Rusije do Amerike.

-Centri su mjesto atraktivnoga strukovnog obrazovanja i izvrsnih nastavnika, sa značajnim uključivanjem gospodarstva u rad škola- dodao je Prskalo. Očekuje se da će prvi ugovori o dodjeli sredstava za uspostavu regionalnih centara kompetentnosti biti potpisani u rujnu ove godine, stoga je neophodno, što prije, na otvoreni javni poziv, prijaviti kvalitetne programe.

Župan Kožić je rekao da interes svakoj županiji, pa tako i Zagrebačkoj mora biti uspostava ovakvih centara, tim više što se za tu namjenu mogu dobiti značajna bespovratna sredstva.

-Itekako smo zainteresirani prijaviti što više kvalitetnih programa- rekao je župan, dodavši da strukovne škole, pored ovoga javnog poziva, mogu dobiti i sredstva za opremanje učionica i kabineta.

Današnjem sastanku prisustvovali su i ravnatelji srednjih strukovnih škola, predstavnici HGK - Komore Zagreb i Obrtničke komore Zagreb, a pomoćnik ministrice će do kraja ovoga tjedna obići sve strukovne škole kojima je osnivač Zagrebačka županija kako bi se na licu mjesta upoznao ispunjavaju li potrebne uvjete za prijavu na javni poziv Ministarstva.

Objavljeno u Zagrebačka županija

U srijedu 16. svibnja u 11 sati u auli Sveučilišta u Zagrebu bit će predstavljen Katalog s pregledom provedenih i budućih kapitalnih aktivnosti vezanih uz znanstveno-obrazovnu i prostornu infrastrukturu Sveučilišta. Radi se o projektima veće financijske vrijednosti koji su već započeti. Cilj je predstavljanja ovoga paketa projekata upoznati institucije, dionike i javnost na lokalnoj i nacionalnoj razini sa strateškim infrastrukturnim zahvatima, planiranima do 2020. te za razdoblje 2021-2027., potaknuti višu razinu potpore od institucija, unaprijediti međusobnu suradnju i komunikaciju, osigurati izvore financiranja te naposljetku realizirati predstavljene projekte važne za Sveučilište u Zagrebu, Grad Zagreb i Republiku Hrvatsku.

Uvodno će govoriti prof. dr. sc. Damir Boras, rektor i prof. dr. sc. Mirjana Hruškar, prorektorica za prostorni razvoj i kontrolu sustava kvalitete Sveučilišta u Zagrebu. Katalog i projekte će predstaviti prof. mr. sc. Boris Koružnjak, savjetnik rektora za prostorno planiranje u području arhitekture i urbanizma uz prisutne autore idejnih rješenja, voditelje projekata i voditeljicu Ureda za razvoj, investicije i prostorno planiranje Sveučilišta u Zagrebu Martinu Cvitanović.

Dio projekata odnosi se na planiranu novu izgradnju, a manji dio na planirane rekonstrukcije postojećih objekata i sadržaja. Riječ je o zahvatima kojima se prije svega rješava nedostatak prostora ili neodgovarajući uvjeti rada, i u znanstvenim i u obrazovnim aktivnostima pojedine sastavnice. Kao cilj je postavljena integracija disperziranih sadržaja u prostor kampusa – koncentrirane cjeline sveučilišnih sadržaja na jednoj lokaciji u gradu (Kampus Borongaj, Istočni kampus, Kampus Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta, Kampus Farmaceutsko-biokemijskoga fakulteta i Kampus Akademije likovnih umjetnosti).

U razdoblju od 2003. do 2016. godine Sveučilište u Zagrebu realiziralo je dva velika ciklusa ulaganja u izgradnju novih sadržaja te u rekonstrukciju i sanaciju postojećih zgrada.

U prvoj fazi investicijskih kapitalnih ulaganja od 490 milijuna kuna od 2003. do 2007. završeni su građevinski radovi i radovi na opremanju četiriju novih velikih objekata: zgrada Kemije i Geologije Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta, nova zgrada Šumarskoga fakulteta, zgrada knjižnice Filozofskoga fakulteta, VI. paviljon Agronomskoga fakulteta te je započeta izgradnja nove zgrade Muzičke akademije, koja je značajnim dijelom financirana iz proračuna Grada Zagreba.

Preostali dio sredstava uložen je u rekonstrukcije, sanacije, nabavu opreme i opremanje objekata drugih sastavnica: Arhitektonski, Geodetski i Građevinski fakultet, Fakultet strojarstva i brodogradnje, Medicinski i Veterinarski fakultet. Velike adaptacije napravljene su SC-u Varaždin i na Ekonomskom fakultetu.

U drugoj fazi ulaganja kredita od 358 milijuna kuna od 2007. do 2015. dovršena je i većim dijelom opremljena nova zgrada Muzičke akademije, izgrađen je restoran SC-a u Varaždinu, u završnoj je fazi izgradnja studentskoga restorana Agronomskoga i Šumarskoga fakulteta, završena dogradnja Matematičkoga odjela na PMF-u te knjižnica na Filozofskom fakultetu i njeno opremanje. Također, obavljeno je cjelokupno preseljenje Hrvatskih studija i Edukacijsko-rehabilitacijskoga fakulteta te dijela Fakulteta prometnih znanosti u Znanstveno-učilišni kampus Borongaj. U sklopu ove faze provedeni su natječaji iz područja arhitekture i urbanizma: Natječaj za izradu arhitektonskourbanističkoga rješenje Kampusa Borongaj te natječaji za izradu idejnih rješenja novih zgrada sastavnica Sveučilišta u Zagrebu (nove zgrade na PMF-u, FBF-u i zgrade ALUARTFORUMA Akademije likovnih umjetnosti). Značajnija sredstva uložena su u sanacije dotrajalih objekata desetak sastavnica Sveučilišta u Zagrebu.

U ovom Katalogu predstavljene su aktivnosti čijom će se provedbom razvijati izvrsnost, osiguravati inovacije, biti partner gospodarskom sektoru i općenito podizati razinu nacionalne konkurentnosti. Jačanje prostorno-infrastrukturne osnove Sveučilišta u Zagrebu jedan je od ključnih čimbenika razvoja hrvatskoga znanstvenoga potencijala, ali i važan element moderniteta, stvaranja novih urbanih centara i identiteta grada Zagreba kao sveučilišnoga središta.

Objavljeno u Grad Zagreb

Gradonačelnik Zagreba Milan Bandić uručio je stipendije Grada Zagreba za izvrsnost 93-ici zagrebačkih studenata i šestorici doktoranda za ovu akademsku. Gradonačelnik je u svom govoru istaknuo kako su oni najbolje što grad Zagreb ima.

-Mala smo zemlja, među 550 milijuna ljudi u Europi nas je jedan posto i ne možemo ničim drugim konkurirati nego znanjem i obrazovanjem. Stara indijska poslovica glasi: Dajte mi znanje, dat ću vam imanje- rekao je gradonačelnik Milan Bandić.

U ime dobitnika stipendija zahvalio je doktorand biologije Fran Rebrina, koji je rekao da živimo u vrijeme kada mnogi mladi ljudi odlaze iz Hrvatske u potrazi za boljim životnim prilikama.

-No, prilike nisu uvijek negdje drugdje. Ova stipendija je najbolji pokazatelj da se zalaganje i rad prepoznaju i nagrađuju i ovdje kod nas, u gradu Zagrebu- istaknuo je Rebrina.

Studentska stipendija iznosi oko 3 800 kuna, a doktorandska stipendija oko 4500 kuna mjesečno.

Objavljeno u Grad Zagreb

U zelinskoj osnovnoj školi Dragutina Domjanića predstavljen je početak programa „Škola za život“. Riječ je o eksperimentalnoj provedbi kurikularne reforme u kojoj će od jeseni sudjelovati 46 osnovnih i 26 srednjih škola s ukupno 8 500 učenika te 1 500 učitelja i profesora.

Budući da je zelinska škola odabrana među 46 osnovnih škola ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak u pratnji potpredsjednika Vlade i ministra graditeljstva i prostornoga uređenja Predraga Štromara te pomoćnica ministrice znanosti i obrazovanja Lidije Kralj posjetila je zelinsku osmoljetku. Tom prilikom istaknula je kako će učitelji i profesori do jeseni proći edukaciju s domaćim i stranim mentorima.

Kako bi se uopće mogla provesti ova eksperimentalna promjena kurikularne reforme škole će dobiti svu potrebnu opremu, tablete te brzi internet za što će se iz europskih fondova utrošiti oko 200 milijuna kuna.

Uz Osnovnu školu Dragutina Domjanića, u ovaj su projekt s područja Zagrebačke županije uključeni Osnovna škola Milana Langa i Osnovna škola Milke Trnine te Srednja škola Dugo Selo.

Objavljeno u Sveti Ivan Zelina

Grad Zagreb godišnje izdvaja oko 50 milijuna kuna za stipendije koje dodjeljuje i to je samo dio mjera demografske politike koju Grad provodi, objavljeno je danas na konferenciji za novinare u Gradskoj upravi.

-Svih ovih godina, a počelo je još daleke 1992. dodjelom učeničkih i studentskih stipendija za izvrsnost, Grad Zagreb je izdvojio oko 255 milijuna kuna za mlade- naglasio je gradonačelnik Milan Bandić i pripomenuo kako se otad nijedanput nije smanjio ni iznos ni broj dodijeljenih stipendija.

Danas postoji šest vrsta stipendija za: izvrsnost, deficitarna zanimanja za potrebe obrtništva, nagrađene učenike srednjih škola na međunarodnim natjecanjima, učenike i studente slabijega socijalnog statusa, učenike i studente s invaliditetom te pripadnike romske nacionalne manjine.

Milana Vuković Runjić, predsjednica Povjerenstva za dodjelu stipendija Grada Zagreba je rekla kako Grad pokazuje senzibilitet i osjetljivost za one koji zaslužuju poseban vid poštovanja, a to su oni koji teže izvrsnosti jer, naglasila je, naša budućnost leži na mladim ljudima s ambicijom, željom, marljivošću i drugim osobinama prijeko potrebnim našemu društvu.

-Oni koji već kao mladi pokazuju da žele dati najbolje od sebe ovomu društvu, zaslužuju posebnu pažnju i trebaju biti posebno vrednovani i time se vodimo kada dodjeljujemo stipendije za izvrsnost. Time potičemo demografski rast ne samo u Zagrebu nego i u Hrvatskoj- istaknula je Vuković Runjić.

Članica Povjerenstva Irena Cajner Mraović pripomenula je da iznosi što se dodjeljuju nisu simbolični te da su za mlade ljude financijska, a ne deklaratorna podrška. Također je kao problem navela da roditelji zbog dodijeljene stipendije gube porezne olakšice na dijete.

-Zato nam svima cilj treba biti promjena Zakona o porezu na dohodak jer ne prepoznaje izvrsnost. Grad Zagreb može samo apelirati na promjenu zakonskog rješenja- rekla je Irena Cajner Mraović.

Inače, koncem ovoga i sljedećeg tjedna dodijelit će se stipendije učenicima, studentima i doktorandima za izvrsnost. (zagreb.hr)

Objavljeno u Grad Zagreb

01Portal

01portal cilja informirati građane Grada Zagreba i Zagrebačke županije o svim relevantnim zbivanja u Zagrebu i županiji. Stoga je naša ciljana skupina populacija u Gradu Zagrebu i u Zagrebačkoj županiji. Zbog stalnih kretanja ljudi između grada i županije ovaj format portala ima posebnu vrijednost. Ni jedan drugi portal ne cilja na ovaj način informirati i kroz interakciju s građanima podijeliti informacije sa svih razina organizacije lokalne uprave.

01Portal j.d.o.o.
Zavrtnica 17,
10000 Zagreb
OIB: 62928400619
www.01portal.hr
[email protected]
091/576-4485

Nedavne vijesti