Arheološki muzej u Zagrebu vas poziva na predavanje Oružje i ratovanje u doba kneza Branimira, koje će se održati u četvrtak, 27. rujna s početkom u 18 sati u Velikoj dvorani Arheološkog muzeja u Zagrebu, povodom Međunarodnog dana mira kojeg obilježavamo 21. rujna, a u sklopu cjelogodišnjeg programa Branimirova godina.
 
Za vladavine kneza Branimira Hrvatska je Kneževina nedvojbeno bila na svom vrhuncu, što se prije svega očituje u bogatoj materijalnoj ostavštini. Do takvog je položaja došao političkom vještinom, no zasigurno ju je pratila i odgovarajuća vojna snaga. Ipak, sačuvani izvori za taj period ne bilježe niti jednu bitku ili rat koje bi ovaj knez bio vodio. U ovom će predavanju stoga onodobno ratovanje biti ilustrirano kroz primjere iz bliže i dalje okolice. Iz njih saznajemo o strukturi i veličini tadašnjih vojski, o naoružanju i načinima ratovanja. O oružju najbolje govore sami predmeti, brojni arheološki nalazi mačeva, kopalja ili strijela s područja ranosrednjovjekovne Hrvatske.
 
Znanstveno-popularno predavanje o oružju i ratovanjima u doba kneza Branimira održat će Goran Bilogrivić, docent na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci.
 

Objavljeno u Grad Zagreb

U svojoj tradiciji organiziranja predavanja uglednih gostiju predavača ZŠEM je jučer ugostio njegovu ekscelenciju Roberta Kohorsta, veleposlanika Sjedinjenih Američkih Država u Hrvatskoj. Dinamično i poučno predavanje veleposlanika Kohorsta zainteresiralo je brojne studente i druge okupljene u dvorani ZŠEM-a. Predavanje veleposlanika SAD-a najavio je dekan Zagrebačke škole ekonomije i managementa Đurko Njavro koji je uglednom gostu otkrio niz impresivnih podataka o ZŠEM-u iz kojih je lako zaključiti zašto je ZŠEM najbolja hrvatska poslovna škola te među najboje tri na području istočne Europe u izboru Eduniversala.

-Nakon pravničke karijere u jednom trenuku sam otišao u nepoznato. Prihvatio sam ponudu, a da zapravo nisam puno znao o poslu kojim ću se baviti. Bio je to rizik koji je uspio. Znate, kada ste mladi onda ste skloni takvoj vrsti rizika– rekao je Robert Kohorst naglasivši tijekom svojeg predavanja tri osnovna postulata koje je prakticirao tijekom iznimno uspješne karijere u gospodarstvu.

-Prije svega napravite osnovne prioritete u poslu. Stavite ciljeve pred sebe koje želite postići. Pokretanje posla je uzbudljivo, ali i stresno. Važno je imati dobar plan. Nakon toga, pomno birajte partnere i osobe koje želite imati u svom poslovnom okruženju. Okružite se dobrim ljudima i gradite međusobno povjerenje– naglasio je veleposlanik SAD-a koji je poseban savjet imao oko eventualnog neuspjeha.

-Nemojte se bojati toga nego učite iz neuspjeha i krenite naprijed. Skupljajte iskustvo iz toga i prakticirajte ga u novim poslovnim aktivnostima. No, nemojte čekati da propadne do kraja nego naučite kada je vrijeme da stanete- savjet je uglednog diplomata i gospodarstvenika koji je u preuzeo dužnost veleposlanika početkom 2018. godine.  Kao razlog što je sa zadovoljstvom prihvatio diplomatsku dužnost u Hrvatskoj, uz činjenicu da je oduševljen ljudima i proameričkim stavovima na koje je naišao tijekom svog turističkog obilaska naše zemlje, jest poslovna prilika koja se pruža u Hrvatskoj, jer kako je rekao Kohorst investcije će sigurno doći, samo moramo biti strpljivi. 



Objavljeno u Grad Zagreb

Arheološki muzej u Zagrebu poziva vas na predavanje Pisana povijesna svjedočanstva o knezu Branimiru, koje će se održati sutra s početkom u 18 sati u Velikoj dvorani Arheološkog muzeja u Zagrebu, povodom Međunarodnog dana pismenosti a u sklopu cjelogodišnjeg programa Branimirova godina.
 
Pisana svjedočanstva o hrvatskom knezu Branimiru (879. - 892.) relativno su brojna i vjerodostojna s obzirom na to da se radi o 9. stoljeću. Na prvom mjestu su diplomatička vrela, odnosno pisma papa Ivana VIII. (872.-882.) i Stjepana VI. (885.-891.), zatim epigrafički spomenici, pa poneki trag zabilježen sekundarno u diplomatičkim spisima te nekoliko navoda u srednjovjekovnim narativnim tekstovima. Epigrafički spomenici, odnosno fragmenti dijelova crkvenog namještaja, sačuvali su trajne zapise iz Branimirovog doba na kojima se ime kneza najčešće nalazi u formuli datacije.
 
Čedadski evangelijar sadrži zapis imena kneza Branimira i njegove supruge Maruše koji hodočaste u Akvileju. Engleski kralj Alfred Veliki (871. - 899.), Branimirov suvremenik, u svom je djelu donio granice Branimirove države koju naziva antičkim imenom Dalmacija.
 
Znanstveno-popularno predavanje o pisanim svjedočanstvima o knezu Branimiru održat će Mirjana Matijević Sokol, redovita profesorica na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.


Objavljeno u Grad Zagreb

Arheološki muzej u Zagrebu poziva na predavanje Pleterni ukras nekad i danas, koje će biti održano u utorak, 11. rujna s početkom u 12 sati u Velikoj dvorani Arheološkog muzeja u Zagrebu.
 
Pleterni ukras svoju primjenu danas pronalazi u arhitekturi, tisku, umjetnosti, modnoj industriji i raznim drugim djelatnostima. Koristi se za marketinške promocije velikih tvrtki i udruga u medijima, ali ima i vrlo privatno značenje kao npr. motiv tetovaža. Pleterni ukras u Hrvatskoj ima posebno veliku vrijednost kao jedan od simbola povijesti i kulturnog izričaja te kao popularan simbol modernog vremena. Jedan od ljepših primjeraka pleterne ornamentike u Hrvatskoj čuva se u Arheološkom muzeju u Zagrebu. Riječ je o arhitravu oltarne pregrade pronađene u Gornjem Muću, na kojemu se nalazi lijepo izveden pleterni motiv u obliku pereca uz natpis koji spominje kneza Branimira i 888. godinu. Takav i slični pleterni motivi krase brojne važne spomenike iz vremena hrvatske predromaničke i romaničke umjetnosti.
 
Pleterni prepleti su se u raznim oblicima pojavljivali na područjima od Irske do Kine. O kompleksnoj povijesti pleternog ukrasa na predavanju će govoriti Tara Pivac, diplomirana arheologinja, etnologinja i kulturna antropologinja.

Cjelogodišnji program „Hrvatska u vrijeme kneza Branimira – povodom 1130. obljetnice godine uklesane uz ime kneza Branimira na oltarnu gredu iz Gornjeg Muća“ - Branimirova godina - ostvaren je uz financijsku potporu Ministarstva kulture Republike Hrvatske i Arheološkog muzeja u Zagrebu.

Objavljeno u Grad Zagreb

Ove srijede, u 18 sati u Matici hrvatskoj održat će se programsko predavanje Vladimira Petera Gossa "Hrvatsko slavensko srednjovjekovlje u baštini". 

Vladimir Peter Goss (Vladimir Gvozdanović) rođen je u Zagrebu. Maturirao je u zagrebačkoj Klasičnoj gimnaziji, diplomirao je engleski i povijest umjetnosti te magistrirao povijest umjetnosti na Zagrebačkom sveučilištu. Na Sveučilištu Cornell u Ithaci u državi New York 1972. doktorirao je povijest umjetnosti. Predavao je na Sveučilištu u Michigenu, Sveučilištu u Sjevernoj Karolini i Sveučilištu u Tel Avivu. Tijekom Domovinskoga rata i poraća promicao je pokret za neovisnost Republike Hrvatske kao voditelj Odjela za promidžbu Nacionalne federacije američkih Hrvata i dopisnik Večernjeg lista. Godine 1996. proglašen je američkim Hrvatom godine. Od 1999, kada se iz SAD-a vratio u Hrvatsku, do umirovljenja 2012. redoviti je profesor na Sveučilištu u Rijeci. Autor je ili suautor četrnaest knjiga i znanstvenih kataloga te osamdesetak studija iz povijesti umjetnosti srednjeg vijeka. Osobito se istakao znanstvenim radovima iz područja predromanike i romanike, npr. o hrvatskoj karolinškoj (kraljevskoj) arhitekturi i pojavi westworka, o romanici u Veneciji, o Radovanovu portalu u Šibeniku. Registar ranijih srednjovjekovnih položaja u međuriječju Save i Drave objavio je 2012. Također se bavi kulturnom ekologijom, teorijom stvaralaštva, politikom umjetnosti i suvremenom umjetnosti hrvatske dijaspore. Kao predsjedatelj sekcija i/ili izlagač, nastupio je na šezdesetak međunarodnih skupova. Bio je član Organizacijskog odbora europskog izložbeno-znanstvenog projekta Sigismundus rex et imperator (Luxemburg–Budimpešta, 2006) i koordinator za Hrvatsku projekta Europske komisije Cradles of European Culture (2008–2012). Profesor je emeritus povijesti umjetnosti Sveučilišta u Rijeci.

Od 1982. bavi se pisanjem i novinarstvom. Objavio je sedam romana, dvije narativne kronike i osamdesetak kratkih priča. Kritičari su ga okvalificirali „pjesnikom domovinskog rata“, a njegov pripovjedački stil usporedili sa stilom kanadsko-američkog nobelovca Saula Bellowa.

Objavljeno u Grad Zagreb

U zagrebačkoj Galeriji Nova u sutra će se održati predavanje i razgovor Stefana Nowotnog, filozofa i profesora na Odsjeku za vizualnu kulturu na Goldsmithsu, i Borisa Budena, pisca i kulturnog teoretičara te jednog od najznačajnijih filozofa s ovih prostora. Rasprava pod nazivom Rad i jezik nakon prevodivih društava dio je dvogodišnjeg suradničkog projekta Oni su bili kakvo-takvo rješenje o fenomenu gastarbajterstva koji je u sklopu EU programa Kreativna Evropa inicirao kustoski kolektiv Što, kako i za koga/WHW u suradnji s Tensta Konsthall iz Stockholma, Centrom za mirovne studije iz Zagreba i European Institute for Progressive Cultural Policies/ EIPCP iz Beča.

Razgovor će se usredotočiti na lingvističke aspekte radne mobilnosti iz perspektive njezine povijesne transformacije: stari svijet gastarbajtera, onih koji se sele iz jedne države i jednog društva i njezinog zatvorenog, homogenog jezičnog prostora u drugi i natrag – svijet jasno omeđenih jezičnih granica i tradicionalnog koncepta prijevoda kao ekskluzivnog oblika njihova prelaženja je nestao. Radna mobilnost u svijetu globalnog kapitalizma odvija se u radikalno drugačijoj lingvističkoj stvarnosti. Ona podrazumijeva novi heterogeni prostor-vrijeme u kojem su jezične razlike mobilizirane u proliferaciji granica i postaju sredstvom kontrole, dominacije i eksploatacije. Raspravljat će se o utjecaju promjena na naše razumijevanje lingvističkih praksi te istražiti njihove društvene i političke učinke kao i teorijska ograničenja strukturalističke lingvistike naslijeđene od švicarskog lingviste Ferdinanda de Saussurea.

Stefan Nowotny je filozof koji živi u Londonu. Predaje na Odsjeku za vizualnu kulturu na Goldsmithsu, sastavnici Londonskog sveučilišta i član je nezavisnog istraživačkog instituta eipcp – Europski institut za progresivne kulturne politike. Od 2005. sudjelovao je u nekoliko istraživačkih projekata posvećenih prevođenju u sklopu kojih je izdano nekoliko publikacija na kojima je radio kao urednik te knjiga koju supotpisuje s Borisom Budenom - Übersetzung: Das Versprechen eines Begriffs (Beč/Berlin, 2008).

Boris Buden je pisac i kritičar kulture. Studirao je filozofiju u Zagrebu, a doktorat je stekao u polju kulturalne teorije na berlinskom Humboldt sveučilištu. Stalni je član Europskog instituta za progresivne kulturne politike u Beču. Njegovi eseji i članci obuhvaćaju teme iz filozofije, politike, te kulturne i umjetničke kritike. Recentne publikacije su Transition to Nowhere (izlazi u 2018.); Zone des Übergangs (Zona prelaska). O kraju postkomunizma, 2009); Der Schacht von Babel (Vavilonska jama. O (ne)prevodivosti kulture, 2004). Živi i radi u Berlinu.

Objavljeno u Grad Zagreb

11. Subversive festival i ove godine, kao jedna od najvažnijih međunarodnih ljevičarskih manifestacija, s brojnim renomiranim sudionicima/cama, teoretičarima/kama, aktivistima/kinjama iz cijeloga svijeta, podsjeća na važnost borbe na kapitalističkoj periferiji i njezine uključenosti u svjetska antikapitalistička kretanja. Iz programa u narednim danima izdvajamo goste – Terry Eagleton i Branko Milanović.  Terry Eagleton kritički će se osvrnuti na razloge slabosti globalne ljevice u kontekstu liberalne fragmentacije borbe na identitetske zahtjeve i kulturalizacije politike. Ekonomist Branko Milanović otvorit će pitanja globalne raspodjele dohotka i svjetske neravnopravne raspodjele resursa i dobara.

Situacija u kojoj se danas nalazimo ne ulijeva veliki optimizam, štoviše optimizam u vremenu u kojem izostaju dugoročne snažne lijeve strategije, politički organizirano i artikulirano radništvo, a konzervativne desne struje i globalni kapital zauzimaju prostor moći, banalnost optimizma može biti pogubna. Kapitalizmu pogoduje fragmentiranje na niz individualnih, identitetski pogonjenjih skupina, jer se pojedinačne borbe lakše mogu aproprirati i postati kapitalističko gorivo, stoga je nužno da se pojedinačne borbe nađu na terenu univerzalnih potreba koje su, na koncu, duboko uronjene u svoj materijalni kontekst. Iako smo kao subjekti konstituirani kroz oblik samoobmane i fantazije, nužno je uložiti dodatni napor i suočiti se s realnošću kako bismo se mogli moblizirati i politizirati za djelovanje koje će u nekom momentu donijeti revolucionarni historijski zaokret. Na temu Nada bez optimizma u kinu Europa govorit će Terry Eagleton ovog četvrtka, 17. svibnja u 21 sat. Moderator je Aleksandar Matković.

Za subotu, 19. svibnja u 18 sati, u sklopu Subversive Foruma,  zakazano je predstavljanje knjige Branka Milanovića – Dobitnici i gubitnici: kratka i osebujna povijest globalne nejednakosti (The Haves and the Have-Nots: A Brief and Idiosyncratic History of Global Inequality). Uz samog autora, predstavit će je Dario Čepo i Ratko Bošković, a predstavljanje će moderirati Hašim Bahtijari (TIM PRESS d.o.o.) Gostovanje ovog američkog ekonomista srbijanskog porijekla, stručnjaka za pitanje globalne nejednakosti i jednog od vodećih svjetskih znanstvenika koji se bavi pitanjem siromaštva i nejednakosti u dohocima nastavlja se istog dana u sklopu AfterEkonomskog foruma, u 20:30, kada će govoriti na temu Globalna nejednakost: aktualni trendovi i njihove političke implikacije. Predavanje će moderirati Velibor Mačkić.

U svojoj posljednjoj knjizi, koja je prevedena na više od deset jezika i koja je osvojila prestižne nagrade, Milanović ukazuje na ekonomske i političke posljedice koje na pojedince i društva kojih su oni dio ostavlja globalizacija. Pritom daje alternativan odgovor na pitanje koje je u prvi plan vratio francuski ekonomist Thomas Piketty, svojom kritikom Kuznetsove krivulje, koja tvrdi da će se nejednakost u modernim društvima uvijek smanjivati. Milanović je, razvijajući koncept tzv. Kuznetsovih valova, pokazao da rast i pad nejednakosti u svijetu ovisi o čitavom nizu benevolentnih (obrazovanje) i malevolentnih (ratovi, bolesti) čimbenika. Taj je zaključak važan jer nam ostavlja optimizam da se trenutni val rastuće nejednakosti, prouzročen rastom globalizacije i tehnološke modernizacije, može zaustaviti i preokrenuti, korištenjem pravilnih poticaja na benevolentne čimbenike. Time se razlikuje od čitavog niza ekonomista, politologa i sociologa koji smatraju da je trenutni trend rastuće nejednakosti ne samo teško nego i gotovo nemoguće preokrenuti.


Podsjetimo, na sve programe Međunarodne konferencije, Subversive Foruma, Balkan foruma i AlterEkonomskog foruma ulaz je besplatan. Dodatne se informacije mogu pronaći na službenoj stranici, kao i kompletan raspored.

Objavljeno u Grad Zagreb

Predavanje "Što su laboratorijske životinje, kako se uzgajaju i za što se koriste laboratorijski glodavci i koji se etički stavovi primjenjuju u radu s njima" održat će se sutra u 18 sati, Velika dvorana Matice hrvatske.

Dr. sc. Lidija Šuman diplomirala je biologiju na Sveučilištu u Zagrebu. Magistrirala  je i doktorirala iz područja biomedicine. Veći dio radnog vijeka provela je u Institutu Ruđer Bošković kao voditeljica pogona za laboratorijske životinje. Sudjelovala je u osnivanju Hrvatskoga društva za znanost o laboratorijskim životinjama. Deset je godina tajnica Hrvatskoga prirodoslovnog društva. Zadnje godine radnoga vijeka provela je na Sveučilištu u Rijeci kao znanstvena savjetnica u Odjelu  za biotehnologiju, a od 2011. je u mirovini.

Objavljeno u Grad Zagreb

Mladi arhitekt s impresivnim životopisom, Alen Žunić će na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu 15. svibnja održati predavanje pod nazivom “Arhitektura vlastitog puta” kojeg organizira eSTUDENT. Predavanje je namijenjeno studentima arhitekture i svim zainteresiranima.

Alen Žunić najbolji je student Arhitektonskog fakulteta u povijesti, dobitnik dvije Rektorove nagrade, a nakon završenog studija u Zagrebu svoje je obrazovanje nastavio na Harvardu.

Kako pripremiti radove za Rektorovu nagradu? Kako biti primljen na Harvard i MIT? Kako doktorirati sa 26 godina? Kako dobiti postdoktorsko usavršavanje na ETH Zürich? Kako živjeti na različitim kontinentima? Kako se baviti kreativnim projektiranjem i znanošću u isto vrijeme? Kako pisati i objaviti svoje prve tekstove i knjige?  Na osobnom iskustvu mladog arhitekta Alena Žunića predavanje ima namjeru pokazati što su bitni koraci u karijeri i kako ih planirati, te kako on vidi ulogu mladih koji grade svijet oko nas danas.

Inspiraciju i motivaciju pred ispitne rokove donose vam eSTUDENT i Alen Žunić. Vidimo se u dvorani 317 Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu 15. svibnja u 17 sati. Više informacija možete pronaći na službenoj web stranici i Facebooku.

 

Objavljeno u Grad Zagreb
Roboti su dobri, unatoč općoj percepciji kako roboti uzimaju naša radna mjesta ili su opasni za čovječanstvo, ponajviše pod utjecajem znanstvene fantastike i zajedničkog straha od novih tehnologija. Roboti smanjuju potrebu za teškim poslovima, smanjuju troškove proizvodnje, poboljšavaju kvalitetu proizvoda i uvjete rada te smanjuju gubitak resursa. Međutim, robotika danas u kontekstu ubrzanog razvoja umjetne inteligencije otvara nove tehnološke i kulturološke izazove. Pametni i autonomni strojevi artefakti su koji mogu donositi neovisne odluke i samostalno oblikovati svoje ponašanje. To su za nas i našu kulturu potpuno nove okolnosti. Prvi put suočavamo se s artefaktima koji mogu djelovati bez naše kontrole. Antropomorfizam robotske tehnologije u kombinaciji s kognitivnim sposobnostima dodatno naglašava i usložnjava asimilaciju robotske tehnologije u našem svakodnevnom životu. Stoga treba usvojiti nove pristupe i novo razumijevanje znanosti i kulture. Napredak inteligentnih robota proširuje utjecaj tehnologije čak i u područjima ljudskog djelovanja u kojima dosad nismo mogli zamisliti strojeve umjesto ljudi.

Liječenje je tipičan primjer, jer je to najistaknutiji oblik ljudskog ponašanja. Korištenje robota u medicini čini se kao golem potencijal za poboljšanje različitih medicinskih postupaka. Međutim, uporaba robota u medicini, unatoč mnogim opipljivim prednostima, suočena je s brojnim znanstvenim, tehnološkim i etičkim izazovima. Odnos čovjeka prema materijalnim dobrima uvijek je bio društveno reguliran. Međutim, danas, kada se suočavamo s autonomnim robotima čije se ponašanje temelji samo na našim očekivanjima, odnos strojeva prema ljudima čini se sve važnijim. Mogu li takvi inteligentni strojevi razviti svoje etičke standarde? Mogu li roboti razumjeti kulturu? Postoji mnogo pitanja, ali malo odgovora.

Predavanje će istaknuti glavne smjernice razvoja kognitivne robotike, moguće nove primjene, ali i nove izazove koji nas očekuju. Ukratko će se predstaviti RONNA - robotski sustav za stereotaktičku neurokirurgiju, projekt Fakulteta strojarstva i brodogradnje i Kliničke bolnice Dubrava. Diskurs će se proširiti na druge razvojne smjerove u bionici, adresirajući povezane etičke i moralne izazove. Izgradnja rane svijesti o posljedičnim etičkim, pravnim, ekonomskim i društvenim pitanjima omogućit će lakši razvoj novog "robotiziranog" društva.
 

Predavanje će biti u petak, 11. svibnja u 18,30 sati u Velikoj dvorani Matice hrvatske.

Objavljeno u Grad Zagreb
Stranica 1 od 3

01Portal

01portal cilja informirati građane Grada Zagreba i Zagrebačke županije o svim relevantnim zbivanja u Zagrebu i županiji. Stoga je naša ciljana skupina populacija u Gradu Zagrebu i u Zagrebačkoj županiji. Zbog stalnih kretanja ljudi između grada i županije ovaj format portala ima posebnu vrijednost. Ni jedan drugi portal ne cilja na ovaj način informirati i kroz interakciju s građanima podijeliti informacije sa svih razina organizacije lokalne uprave.

01Portal j.d.o.o.
Zavrtnica 17,
10000 Zagreb
OIB: 62928400619
www.01portal.hr
info@01portal.hr
091/576-4485

Nedavne vijesti