Na konferenciji za medije održanoj jučer na Institut Ruđer Bošković (IRB), tim znanstvenika predvođen prof. dr. sc. Ivom Tolić s Instituta Ruđer Bošković (IRB) i prof. dr. sc. Nenadom Pavinom s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta (PMF) u Zagrebu predstavio je najnovije rezultate svojih istraživanja koji otkrivaju da je diobeno vreteno kiralne strukture. Riječ je o otkriću koje bi moglo ući u svjetske udžbenike i dovesti do novih spoznaja o procesu pravilne raspodjele genetskog materijala. Rezultate istraživanja objavio je prestižni znanstveni časopis s visokim faktorom utjecaja Nature Communications (IF = 12.353).

-Kiralnost znači da neki objekt nije isti kao njegova zrcalna slika. Najpoznatiji primjer kiralnosti su naše ruke. Naime, iako je lijeva ruka zrcalna slika desne ruke, njih dvije se nikako ne mogu točno preklopiti zbog asimetrije. Kiralnost je svojstvo brojnih pojava u prirodnom svijetu. Tako su mnoge biološki važne molekule kiralne. U nekim slučajevima, poput puževe kućice ili vitice vinove loze, kiralnost postoji na razini organizma ili organa. U ovom smo radu otkrili kiralnost na razini između razine molekule i živog organizma, a to je razina stanice. Otkrili smo da je diobeno vreteno kiralno– objašnjava Tolić.

Diobeno vreteno je struktura građena od mikrotubula. To su proteinske cjevčice koje razdvajaju genetski materijal.

-Do sada se smatralo da su mikrotubuli na diobenom vretenu organizirani kao meridijani na kugli zemaljskoj i da idu ravno od pola do pola, međutim mi smo sada pokazali da oni ne idu ravno nego da imaju oblik lijeve zavojnice. Pretpostavljamo da je taj oblik važan za pravilnu raspodjelu genetskog materijala i upravo smo s ovim otkrićem otvorili brojna pitanja o tome kakvu ulogu kiralnost diobenog vretena ima u diobi kromosoma, što će biti tema naših daljnjih istraživanja u koja smo već uključili i međunarodne grupe istraživača– zaključuje Tolić.

Interdisciplinarni pristup doveo do vrhunskih rezultata

Riječ je o interdisciplinarnom istraživanju u kojemu su znanstvenici kombinirali staničnu biologiju i genetiku s teorijskom fizikom i najmodernijim tehnikama mikroskopije, a ono što je posebno uzbudljivo u ovom istraživanju, jest da je sve krenulo upravo od teorijskog modela.  

-Prije pet godina počeli smo suradnju kojoj je bio cilj razumjeti sile u diobenom vretenu i to tako da se proučava oblik diobenog vretena, a na temelju oblika da se pokuša predvidjeti koje sile djeluju u vretenu. Razvili smo teoriju koja je pratila eksperimentalne rezultate. Međutim, ta je teorija osim sila u diobenom vretenu predvidjela i postojanje momenata sila, koji još nisu bili eksperimentalno poznati, što je ukazivalo na to da bi diobeno vreteno moglo biti kiralne strukture. Na naše veliko oduševljenje eksperimentalna istraživanja potvrdila su naša teorijska predviđanja, a za nas je to bilo izuzetno uzbudljivo i posebno smo ponosni da je u ovom slučaju teorija bila ispred eksperimenta i motivirala eksperimente, što u biologiji nije čest slučaj– istaknuo je Pavin.

Mladi znanstvenici i u Hrvatskoj mogu raditi vrhunsku znanost

Novi rad nastavak je višegodišnjih istraživanja i niza uspješnih publikacija, objavljenih nerijetko i na samim naslovnicama uglednih znanstvenih časopisa, poput časopisa Nature Communications, Nature Cell Biology, Cell, Developmental Cell, Molecular Biology of the Cell i Physical Review Letters.  Novi rad financiran je iz nekoliko projekata uključujući prestižni projekt Europskoga istraživačkog vijeća (ERC) vrijedan više od dva milijuna eura.

Prof. Pavin i prof. Tolić posebno su ponosi da su prvi autori na radu redom mladi doktorandi i postdoktorandi dr.sc. Maja Novak, Bruno Polak, dr. sc. Juraj Simunić, Zvonimir Boban i Barbara Kuzmić, kojima je zahvaljujući projektima Europskog istraživačkog vijeća (ERC) i Europskog socijalnog fonda (ESF), zatim Centru izvrsnosti QuantiXLie te hrvatskim zakladama, Fondu 'Jedinstvo uz pomoć znanja' (UKF) i Hrvatskoj zakladi za znanost (HRZZ) omogućeno da vrhunsku znanost rade upravo u Hrvatskoj.

-Ovaj je rad također pozitivno utjecao na karijere mladih suradnika, te je Maja Novak dobila priliku za postdoktorsko usavršavanje na Institutu Max Planck u Dresdenu, Zvonimir Boban za izradu doktorskog rada na Sveučilištu u Splitu, a Juraj Simunić za napredovanje na IRB-u– objašnjava dvojac mentora, prof. Tolić i prof. Pavin.

Rad ovih dvaju grupa široj je hrvatskoj javnosti dobro poznat po svojim izvanrednim rezultatima istraživanja. Prof. Tolić i prof. Pavin nagrađeni su brojnim nagradama za svoja istraživanja, uključujući Državnu nagradu za znanost, koja im je dodijeljena 2016. godine, a veliko priznanje prof. Tolić stiglo je u ožujku ove godine od Austrijske akademija znanosti (ÖAW) koja joj je dodijelila nagradu Ignaz L. Lieben za 2017. godinu za izvanredna znanstvena dostignuća u području molekularne stanične biologije. Ova prestižna nagrada, koja se smatra i austrijskim Nobelom, pripala joj je zbog znanstvenih otkrića ostvarenih u sklopu ERC projekta 'Nova klasa mikrotubula u diobenom vretenu koji proizvode sile na kinetohore'

 

Objavljeno u Grad Zagreb

Znanstvenici Laboratorija za zelenu sintezu Instituta Ruđer Bošković (IRB) u suradnji s kolegama s Prirodoslovno-matematičkog i Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta u Zagrebu objavili su 'vrući' rad u uglednom znanstvenom časopisu Chemistry-A European Journal (IF=5.16). Rad je ocijenjen kao izuzetno važan jer bi rezultati istraživanja mogli potaknuti širu primjenu opisane mehanokemijske metode aktivacije ugljik-vodik veze, uz minimalni utrošak štetnih i otrovnih otapala.

U ovom 'vrućem' radu je tim znanstvenika ponudio detaljan uvid u mehanizam i kinetiku mehanokemijske aktivacije inertne ugljik-vodik veze različitim paladijevim katalizatorima. Naime, aktivacija ugljik-vodik veza ključni je korak u mnogim katalitičkim reakcijama s prijelaznim metalima. Reakcije katalitičke aktivacije ugljik-vodik obično se izvode u otopini, a sinteza željenih materijala u pravilu uključuje i dugačke i skupe postupke izolacije materijala i zbrinjavanja otpadnih organskih otapala, pa je razvoj zelenih metoda za katalitičke reakcije istaknut kao jedan od temeljnih ciljeva zelene i održive kemije.  Međutim, nasuprot konvencionalnim katalitičkim reakcijama u otopini, istraživanja na temu aktivacije ugljik–vodik veze izvedene na održivi i 'zeleni' način u čvrstom stanju uz primjenu različitih mehanokemijskih metoda, još su u ranim stadijima.

Ne čudi stoga da je međunarodni tim recenzenata ocijenio rezultate istraživanja hrvatskih znanstvenika iznimno važnima. Štoviše, izdavač je naglasio kako manje od 20% dostavljenih radova dobiva tako pozitivne recenzije, te je uredništvo časopisa kategoriziralo ovaj rad kao 'Hot Paper' (rad o vrućoj temi) i dodatno ga istaknulo na unutrašnjoj naslovnici časopisa. Riječ je o radovima za koje uredništvo časopisa očekuje da ubrzo nakon objavljivanja privuku pažnju znanstvene javnosti i dobiju veliki broj citata, u odnosu na druge radove istog polja i razdoblja publikacije.

Priznanje je to autorima rada, ruđerovim kemičarima iz Laboratorij za zelenu sintezu Alenu Bjelopetroviću, Stipi Lukinu, dr.sc. Ivanu Halaszu, dr.sc. Krunoslavu Užareviću, Dajani Barišić, dr.sc. Marini Juribašić Kulcsar i dr.sc. Mandi Ćurić, te dr.sc. Ivici Điloviću s Prirodoslovno-matematičkog i dr.sc. Ani Budimir s Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta u Zagrebu.

Objavljeno u Grad Zagreb

Šest godina nakon otkrića Higgsovog bozona, znanstvenici su napokon uočili na koji se način bozon raspada na fundamentalne čestice koje su poznate kao b kvarkovi. Novi rezultat oslanja se na razvoj novih algoritama za identifikaciju b-mlazova te poboljšane performanse piksel detektora na kojima je radila grupa Ruđerovaca iz Laboratorija za fiziku visokih energija.
 
Novo opažanje eksperimenta CMS na CERN-u, europskom laboratoriju za fiziku elementarnih čestica, koje je prihvaćeno za objavu u časopisu Physical Review Letters, predstavlja još jednu važnu prekretnicu u proučavanju Higgsovog bozona i njegovog međudjelovanja s česticama Standardnog modela. Novo mjerenje ključno ovisi o raznim elementima kojima je bitno doprinijela grupa znanstvenika iz Laboratorija za fiziku visokih energija u Zavodu za eksperimentalnu fiziku Instituta Ruđer Bošković (IRB), koja već 15 godina aktivno sudjeluje u radu CMS kolaboracije.

Dana 4. srpnja 2012. godine, dva eksperimenta na Velikom hadronskom sudarivaču (LHC od engl. Large Hadron Collider ) na CERN-u, ATLAS i CMS, neovisno su izvijestila o otkriću Higgsova bozona. Ova objava bila je udarna vijest u cijelom svijetu: otkriće je potvrdilo postojanje posljednje neotkrivene elementarne čestice Standardnog modela elementarnih čestica, pola stoljeća nakon što je ona teorijski predviđena. Istodobno, ovo otkriće značilo je i početak eksperimentalnog programa usmjerenog na određivanje svojstava novootkrivene čestice. Na seminaru održanom 28. kolovoza 2018 godine na CERN-u, CMS kolaboracija izvijestila je o još jednoj prekretnici u ovom programu, nakon nedavne publikacije [PRL 120 (2018) 231801] u kojoj je objavljeno prvo opažanje izravnog vezanja Higgsovog bozona i najteže čestice Standardnog modela, t kvarka.

U Standardnom modelu, dozvoljeno je vezanje Higgsovog bozon i fermiona, s jakošću vezanja koja je proporcionalna masi fermiona. Najteži fermion je b kvark, a njegova je masa lakša od polovine mase Higgsovog bozona, što znači da se Higgsov bozon može izravno raspadati na b kvark i njegov antikvark. Učestalost takvih raspada ovisi o kvadratu jakosti vezanja. Upravo ovaj raspad opažen je od stane CMS kolaboracije, a također i u eksperimentu ATLAS koji je istoga dana objavio sličan rezultat.

Provjera pretpostavke da se Higgs raspada na dva bottom kvarka je od ključnog značaja za modernu fiziku jer je riječ o rezultatima koji bi potpuno mogli uzdrmati postojeće teorije i ukazati na novu fiziku ili bi mogli potvrditi Standardni model, koji se temelji na ideji da Higgsovo polje 'daje' masu kvarkovima i drugim elementarnim česticama.

Međutim, uočavanje ovog standardnog kanala na koji se Higgsov bozon raspada nije nimalo lako, kao što se pokazalo tijekom šest godina istraživanja nakon otkrića Higgsa.

Naime, iako je izravan raspad u b kvarkove najčešći raspad Higgsovog bozona, bilo ga je iznimno teško eksperimentalno opaziti. Razlog leži u činjenici što postoji vrlo veliki broj drugih procesa Standardnog modela (koje nazivamo pozadinski procesi) koji mogu oponašati eksperimentalni potpis karakteriziran pojavom b kvarka i njegovog antikvarka. Stoga je bilo potrebno usredotočiti se na određene procese u kojima je Higgsov bozon produciran zajedno s vektorskim bozonom (W ili Z bozon, vidi sliku), čime je značajno smanjen udio pozadinskih procesa. Budući da je taj proces prilično rijedak, bilo je potrebno obraditi veliki broj događaja kako bi se pronašao signal. Izvrsne performanse LHC ubrzivača u 2016. i 2017. godini to su i omogućile.

-Ovo mjerenje je prekretnica u istraživanju Higgsovog bozona. Domišljatost znanstvenika eksperimenta CMS u korištenju suvremenih, sofisticiranih alata za obradu podataka, uključujući moderne tehnike strojnog učenja, te u kombiniranju spomenutog potpisa s drugim osjetljivim procesima Higgsovog bozona, kao i izvanrednim radom detektora i vrlo velikim raspoloživim skupom podataka, omogućili su nam da postignemo ovaj rezultat ranije nego što smo očekivali- rekao je glasnogovornik CMS eksperimenta Joel Butler.
 
Novo opažanje uvelike ovisi o učinkovitoj identifikaciji hadronskih mlazova koji nastaju hadronizacijom b kvarkova (b mlazovi). Razvoj novih algoritma za identifikaciju b-mlazova danas se često oslanja na metode strojnog učenja poput dubokih neuronskih mreža. Također, ono posebno ovisi o preciznom mjerenju putanja u silicijskom piksel detektoru, dijelu detektora CMS koji se nalazi najbliže točke sudara.
 

-Mi već 15 godina aktivno sudjelujemo u radu CMS kolaboracije, i naša grupa upravo radi na razvoju novih algoritma za identifikaciju b-mlazova te na poboljšanju performansi piksel detektora na koje se ovaj novi rezultat oslanja. Ova istraživanja radimo u sklopu projekta Hrvatske zaklade za znanost 'Sto dvadeset i pet milijuna piksela za otkriće vezanja Higgsovog bozona na fermione i novih čestica na Velikom hadronskom sudarivaču- objašnjava Vuko Brigljević, voditelj Laboratorija za fiziku visokih energija.
 
Ovim opažanjem vezanja Higgsovog bozona na b kvarkove, kao i ranijim opažanjima vezanja Higgsovog bozona s t kvarkovima i tau leptonima, dakle trima najtežim poznatim fermionima, postignut je još jedan važan korak u fizikalnom programu eksperimenta CMS čiji je cilj karakteriziranje i potpuno razumijevanje Higgsovog bozona. Iako je jakost izmjerenih vezanja u skladu s predviđanjima Standardnog modela, sa sadašnjom preciznošću ne mogu se isključiti i doprinosi nove fizike.
 
U godinama koje dolaze, prikupit će se znatno više podataka, povećat će se preciznost mjerenja kako bi se vidjelo hoće li Higgsov bozon otkriti prisutnost nove fizike izvan Standardnog modela.
 

Objavljeno u Grad Zagreb

U znanstvenom radu objavljenom u časopisu Scientific Reports, izdavača Nature Publishing Group, eksperimentalni fizičari s Instituta Ruđer Bošković (IRB) dr. sc. Zdravko Siketić, dr. sc. Iva Bogdanović Radović,  Ivan Sudić i akademik Milko Jakšić predstavili su novu metodu za kvantitativno dubinsko profiliranje materijala, koja se temelji na kombinaciji već dobro poznate tehnike TOF-ERDA i rasprašivanja pomoću iona argona energija nekoliko keV-a.

Znanost o materijalima jedna je od najbrže rastućih znanstvenih disciplina u svijetu, što dijelom proizlazi iz činjenice da je za komercijalnu primjenu rezultata u tom području istraživanja potrebno relativno kratko vrijeme. Inovacije u materijalima mogu biti korištene u svim tehnologijskim sektorima i granama industrije. Štoviše, veliki broj svih inovacija izravno ili neizravno ovise o svojstvima materijala koji se koriste i imaju ogroman potencijal u smanjivanju zagađenja okoliša, uštedi energije, očuvanju prirodnih resursa i općenito poboljšanju kvalitete života.

Nedavni razvoj novih i naprednih materijala zahtjeva i paralelni razvoj analitičkih metoda koje mogu pružiti uvid u strukturu i sastav na nivou od nekoliko desetaka nanometara, što je važno kako za njihovu proizvodnju, tako i za njihovo funkcioniranje.

Funkcionalnost poluvodičkih elementa, raznih senzora, bio-materijala, medija za pohranu podataka, tankih filmovi, raznih otpornih presvlaka, temelji se na ultra-tankim višeslojnim filmovima koji su najčešće tanji i od 30 nm.  Najčešće korištene tehnike za analizu površine i područja između slojeva tankih filmova su Secondary ion mass spectrometry (SIMS), X-ray photoelectron spectroscopy (XPS) i Auger-electron spectroscopy (AES). Jedna od obećavajućih metoda za analizu tankih filmova je i Time-of-flight elastic recoil detection analysis (TOF-ERDA) koja se bazira na interakciji ionskih snopova i materijala.

Najčešće korišteni ioni u TOF-ERDA analizi su brom (Br), jod (I) i zlato (Au) (teški elementi), koji služe kao projektili za izbijanje elemenata iz analiziranog uzorka. Izbijenim atomima iz uzorka mjeri se energija i brzina, te se na temelju detektiranog broja, u TOF-ERDA spektrometru, određuje njihov koncentracijski profil u uzroku. Prednost ove metode je ta što je ona u potpunosti kvantitativna te se u samo jednom mjerenju mogu odrediti dubinski profili svih elemenata prisutnih u uzorku (uključujući i vodik). TOF-ERDA spektrometrija ima odličnu površinsku razlučivost, od svega 2 nm na površini, no problem je što se ona brzo kvari s analiziranom dubinom uzorka. Da bi se taj problem riješio, predloženo je da se TOF-ERDA koristi samo za analizu sastava na površini, a u isto se vrijeme pomoću iona argona (Ar), skida (ljušti) dio po dio uzorka koji tako dolazi na površinu na kojoj se radi TOF-ERDA analiza. Na taj način je svaka točka u dubini uzorka analizirana s najboljom mogućom dubinskom razlučivošću od 2 nm.

Princip rada metode je dokazan na tankom filmu bakra, debljine svega ~15nm, koji je naparen na podlogu silicija. Dubinski profili svih elemenata u filmu izmjereni su s preciznošću od 2 nm kroz cijelu dubinu.

Primarni cilj Centra izvrsnosti za napredne materijale i senzore (CEMS), u sklopu kojeg je ovaj rad i realiziran, je sinteza naprednih materijala i struktura, posebno onih koji se mogu primijeniti i u drugim područjima temeljne i primijenjene znanosti, s ciljem stvaranja podloga za inovacije i transfer tehnologija, te jačanje kapaciteta centra u instrumentaciji i ljudskim potencijalima.

Centar ujedinjuje napore i stručnost istraživača Instituta Ruđer Bošković i Instituta za fiziku te promiče interdisciplinarna istraživanja u području naprednih materijala i senzora kroz četiri ključne istraživačke jedinice: fotoniku i kvantnu optiku, grafen i srodne dvodimenzionalne strukture, nove funkcionalne materijale te fiziku i tehnologiju ionskih snopova.

Objavljeno u Grad Zagreb

Računalni kemičari Instituta Ruđer Bošković (IRB) u suradnji s kanadskim i australskim kolegama Gregom Sandalom i Leom Radomom, objavili su rad u jednom od najistaknutijih svjetskih časopisa u području kemije - Journal of the American Chemical Society (IF 14.357). Riječ je o radu zanimljivog naslova ''Računalna priča dva enzima: dehidrataza glicerola s ili bez vitamina B12" čiji su autori Ruđerovci dr. sc. Borislav Kovačević, dr. sc. Danijela Barić, dr. sc. Darko Babić, Luka Bilić, Marko Hanževački i dr. sc. David Smith, a koji u radu objašnjavaju dva različita mehanizma jedne biološki važne reakcije koja bakterijama omogućava dobivanje energije iz alkohola glicerola.

Ekološki doprinos istraživanja

Rezultati istraživanja prikazani u radu značajni su i s ekološkog gledišta. Naime, glicerol se danas uglavnom smatra otpadnom sirovinom koja nastaje pri proizvodnji biodizela i pri raspadanju biomase. Kako bi bio koristan za industriju glicerol se prevodi u aldehid (3-hidroksipropanal) raznim kemijskim postupcima koji stvaraju štetne nusprodukte.

'-Činjenica da je u ovom radu razjašnjen način kako dvije evolucijski daleke klase enzima kataliziraju pretvorbu glicerola u 3-hidroksipropanal, metabolit i korisnu sirovinu za industriju, postavlja ključne temelje za buduća istraživanja u potrazi za novim katalizatorima i biološki inspiriranim procesima koji bi bili ekološki prihvatljiviji i omogućili kvalitetnije recikliranje i upotrebu glicerola– objašnjava Luka Bilić, doktorand u Grupi za računalne bioznanosti, jedan od autora.

U studiji znanstvenici su proučavali pretvorbu glicerola u odgovarajući aldehid, koja se u bakterijama može odvijati uz pomoć dva različita enzima. Kod oba enzima tijekom katalize stvaraju se slobodni radikali, ali jedan se aktivira uz pomoć vitamina B12 (B12-ovisna glicerol dehidrataza), a drugi, B12-neovisni enzim, reakciju započinje uz pomoć radikala koji sadrži sumpor.

Pretpostavlja se da je B12-neovisna dehidrataza evolucijski starija i da datira još iz doba kada je u atmosferi bilo vrlo malo kisika. Na prvi pogled ta dva nesrodna enzima bitno su različita, ali uvidom u aktivno mjesto, pozornicu na kojoj se odvija kemijska transformacija supstrata glicerola, počinje se nazirati sličnost. S obzirom na uočenu sličnost, nameće se pitanje: odvija li se ova reakcija u oba enzima na jednak način?

Računalne metode rekonstruiraju cjelovite kemijske promjene na potpuno novi način

Kemijski radikali su vrlo reaktivne i kratkoživuće vrste. Stoga je istraživanje radikalskih reakcija eksperimentalnim tehnikama vrlo zahtjevno i često nepotpuno, a ključni detalji kemijske promjene ostaju djelomično u domeni nagađanja i mašte. S druge strane, računalnim metodama moguće je simulirati dinamičku prirodu enzima, ali i detaljno opisati sve stupnjeve kemijske reakcije koji bi inače ostali nepoznati, a uključivanjem dostupnih eksperimentalnih rezultata moguća je rekonstrukcija cjelovite kemijske promjene u novom i potpunom svjetlu.

Koristeći hibridnu računalnu metodu koja kombinira kvantno-mehanički i molekulsko-mehanički pristup, tzv. QM/MM metodu, u ovom radu su detaljno opisani načini kako se odvija pretvorba glicerola u svakom od spomenutih enzima. Aktivno mjesto u kojem se događa kemijska reakcija opisano je uz pomoć QM pristupa, a udaljeniji dijelovi enzima molekulskom mehanikom. Ovako složena metodologija potrebna je za dobar opis kompliciranih biokemijskih reakcija jer uspješno reproducira kemijski okoliš u kojemu se zbiva proučavana promjena.

Pokazano je da reakcijski put u B12-ovisnoj dehidratazi uključuje nekoliko koraka: glicerol prelazi u radikalski međuprodukt, nakon kojeg slijedi pregradnja toga radikala tako da je moguć nastanak aldehidnog radikala praćen izlaskom vode. Kod B12-neovisne dehidrataze pregradnja nije potrebna i eliminacija vode ide direktno s glicerilnog radikala.

Opisana razlika je posljedica neznatno različite kemijske okoline u samom središtu enzima, gdje se analogne aminokiseline važne za katalizu razlikuju tek po protonacijskom stanju. Naime, kada bi kemijski okoliš u aktivnom mjestu B12-ovisne dehidrataze bio takav da omogući direktni izlazak vode iz glicerola, kao što je to slučaj u B12-neovisnoj glicerol dehidratazi, došlo bi do potpune blokade enzima jer bi nastao vrlo stabilan međuprodukt nesposoban za nastavak reakcije. To pokazuje kako se u biološkim procesima često radi o vrlo delikatnoj ravnoteži između produktivne reakcije i katastrofe.

Rezultati studije potvrđeni su i eksperimentom

-Uzbudljiva slučajnost je da je u članku objavljenom u najnovijem broju časopisa Biochemistry (2018, 57 (23), 3222–3226) prikazano eksperimentalno istraživanje napravljeno u laboratoriju dr. Emily Balskus sa Sveučilišta u Harvardu, u kojemu autori, koristeći tehniku izotopnog obilježavanja, proučavaju dehidrataciju diola kataliziranu s dva različita enzima: B12-ovisnom i B12-neovisnom dioldehidratazom. Njihovi rezultati nedvojbeno potvrđuju naše računalno predviđanje- objašnjava dr. sc. Borislav Kovačević, voditelj Grupe za računalne bioznanosti.

Istraživanje je rađeno u sklopu projekta Hrvatske zaklade za znanost 'Računalna rješenja u bioznanostima: Značaj savitljivosti molekula' (CompSoLS-MolFlex, IP-11-2013-8238).

Objavljeno u Grad Zagreb

Trebamo se uozbiljiti i shvatiti da nam je misija podržati znanost većim ulaganjima, te stvarati i izvoziti znanje i nove proizvode, a ne ljude  – jedna je od ključnih poruka s okruglog stola održanog danas u sklopu završne konferencije projekta 'Jačanje sustava upravljanja znanjem i komercijalizacijom istraživanja Instituta Ruđer Bošković (IRB)'.

U Kući Europe, Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj, danas su predstavljeni rezultati zajedničkog projekta Mreže znanja i Instituta. Rezultate projekta predstavio je Domagoj Račić, direktor Mreže znanja, koji je potvrdio da su u sklopu projekta provedene mnogobrojne radionice za IRB i ključne dionike projekta, a posebno su korisni bili organizirani susreti znanstvenika IRB-a s poduzetnicima te studijski posjeti međunarodnim istraživačkim institucijama, poput KU Leuven u Belgiji, Tehnički fakultet u Münchenu i Sveučilište u Londonu.

Račić je naglasio kako više nije potrebno postavljati pitanje treba li gospodarstvo znanost. To je neupitno. Ono što se trebamo pitati je kako tu suradnju ostvariti.

-'Javni sektor daje poticaj i regulativu, ali ne upravlja inovacijskim sustavom, njega stvaraju oni koji stvaraju znanje – znanstvenici i poduzetnici– istaknuo je Račić.

Svoja iskustva u osnivanju i poslovanju start-up tvrtki iz Sjedinjenih Američkih Država sa sudionicima podijelio je izv. prof. dr. Dubravko Babić iz Laboratorija za primijenjenu optiku Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu. Babić je rekao kako su najčešći problemi zbog kojih strat-up tvrtke ne uspiju što većina inženjera počne vjerovati da su i dobri menadžeri, što je izuzetak, ali ne i pravilo, prerano se kreće u proizvodnju s 'nezrelom' tehnologijom, a s obzirom da inženjeri žele stalno 'popravljati' proizvod on se često i ne počne proizvoditi.  

Od labosa do tržišta

Jedan od načina poticanje suradnje znanstvenika i poduzetnika ostvaruje se i putem europskih fondova. IRB je partner  na nekoliko takvih uspješnih projekata koji se provode u sklopu trajno otvorenog poziva na dostavu projektnih prijedloga za dodjelu bespovratnih sredstava 'Povećanje razvoja novih proizvoda i usluga koji proizlaze iz aktivnosti istraživanja i razvoja (IRI)', a kojeg provodi Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta (MINGO). Riječ je o projektima u suradnji s tvrtkama Genom, Solvis i Cedevita ukupne vrijednosti 35 milijuna kuna.

-Ovo je samo jedan od fondova u kojima je IRB uspješan. Naime, znanstvenici IRB-a od početka provedbe programa OBZOR 2020 su kroz šesnaest ostvarenih projekata povukli 7,33 milijuna eura što je preko 55 posto ukupnih sredstva koje su u istom razdoblju povukle sve znanstveno-akademske institucije u Hrvatskoj. U provedbi je i sedam strukturnih projekata ukupne vrijednosti 11,7 milijuna eura, a od početka provedbe programa ukupno je ugovoreno šesnaest projekata, ugovorene vrijednosti 13,6 milijuna eura. Osim toga, ne smijemo zaboraviti i 82 projekta Hrvatske zaklade za znanost vrijedna 10,8 milijuna eura- istaknuo je u prezentaciji David Smith, ravnatelj IRB-a.

Također, sa sličnim ciljem, poticanja poduzetništva, razvoja inovacija i novih proizvoda te poticanja zapošljavanja utemeljena su na IRB-u i dva Znanstvena centra izvrsnosti -  Centar za Bioprospecting mora (BioProCro) i Centar izvrsnosti za napredne materijale i senzore (CEMS) koji su na IRB donijeli investiciju od preko 10 milijuna eura.

U tom smislu, budućnost IRB-a ravnatelj vidi pozitivno i to posebno u iščekivanju 60 milijuna vrijednog projekta O-ZIP čiji je cilj unaprijediti infrastrukturu i opremu IRB-a kako bi mogli uspješno odgovoriti na potrebe industrije. Početak ovog kapitalnog projekta  se očekuje 2019. godine. Uz to, istraživačke grupe s 'Ruđera' uključene su u kapitalne međunarodne projekte poput CERN-a i ITER-a u sklopu kojih se otvaraju dodatne mogućnosti ne samo za znanstvenike, već i za hrvatske poduzetnike, posebice u slučaju izgradnje DONES-a.

Stabilnost, usklađivanje, poboljšanje su tri glavna smjera razvoja IRB-a

-Suradnja između znanstvenika IRB-a i industrije je dobra, međutim mi želimo da ona bude intenzivnija i dugoročnija. U tome nam je neophodna pomoć države, ali i mi sami možemo tu raditi na više aspekata. Jedan od ključnih je upravo poboljšanje komunikacije između znanstvenika i poduzetnika. Cilj takve komunikacije je dvosmjeran. Mi definiramo znanje i ekspertize koje imamo na raspolaganju, a poduzetnici nas upoznaju s problemima u kojima je naša pomoć potrebna. Taj smo dijalog uspjeli unaprijediti i ovim projektom te je na vidiku nekoliko potencijalnih suradnji s vodećim hrvatskih tvrtkama u vezi s našim ekspertizama u području prehrambene industrije i zaštite okoliša- istaknuo je dr. Smith.

Dr. Smith je na kraju spomenuo tri glavna smjera na kojima se, siguran je, treba temeljiti razvoj IRB-a - stabilnost, usklađivanje i poboljšanje. Pritom, objasnio je, evolucija je puno bolja od revolucije posebno u javnim institucijama, ali to ne znači neaktivnost, usklađivanje kako bismo vidjeli koje su dijelovi procesa dobri, a koji loši pa da onda one loše popravimo, a na tim načelima vjerujemo da ćemo i poboljšati naš rad.   

Nema razvoja novih tehnologija bez visoko obrazovanih stručnjaka   

Nakon prezentacije rezultata projekta održan je okrugli stol na temu: ''Znanost i gospodarstvo: Od EU fondova prema tržištu'' na kojem su sudjelovali dr.sc. Marijeta Kralj, pomoćnica ravnatelja IRB-a, izv. prof. dr. sc. Dubravko Babić, Laboratorij za primijenjenu optiku FER-a, dr. sc. Vlatka Petrović, voditeljica Centra za istraživanje, razvoj i transfer tehnologije Sveučilišta u Zagrebu, Damir Bijač, direktor sektora Istraživanja i razvoja iz Belupa i Anita Tregner Mlinarić, iz META Grupe, jedne od tvrtki partnera na projektu.

Panelisti su govorili o potencijalima za uspješnu suradnju i preprekama na koje je moguće naići, zatim o transferu tehnologije i ulozi inovacija u razvoju gospodarstva, kao i o nužnim izmjenama administrativnih i zakonodavnih okvira kojima bi se omogućila učinkovita suradnja znanosti, gospodarstva i javne uprave, te stvorilo poticajno okruženje za komercijalizaciju rezultata istraživanja te transfer znanja i tehnologija u Republici Hrvatskoj. Dr. sc. Marijeta Kralj, pomoćnica ravnatelja IRB-a, posebno je istaknula da ne možemo govoriti o razvoju novih tehnologija bez visoko obrazovanih stručnjaka.

Na pitanje koliko je održiv sustav znanosti koji se u velikoj mjeri oslanja na financiranje iz europskih fondova, panelisti su se složili da se svi zajedno trebamo uozbiljiti i shvatiti da nam je misija podržati znanost većim ulaganjima. Domagoj Račić zaključio je okrugli stol porukom kako je nužno da stvaramo i izvozimo znanje i inovativne proizvode, a ne ljude.

Projekt 'Jačanje sustava upravljanja znanjem i komercijalizacijom istraživanja Instituta Ruđer Bošković' financiraju Europska unija i Republika Hrvatska, u iznosu od 440 tisuća eura, u okviru Prijelaznog instrumenta Europske unije za Hrvatsku, privremenog instrumenta namijenjenog novim državama članicama EU u prvim godinama članstva kao pomoć u financiranju mjera za razvoj i jačanje nacionalnih, administrativnih i pravosudnih sposobnosti za provedbu i primjenu zakonodavstva Europske unije. Provedba projekta započela je u studenom 2016., a završava u kolovozu 2018. Projekt je provodila konzultantska tvrtka iz Zagreba Mreža znanja d.o.o., a korisnik projekta je Institut Ruđer Bošković (IRB).

Objavljeno u Grad Zagreb

Nakon EMAP kick-off rezidencije u Zagrebu u svibnju ove godine, koja je organizirana s Izlogom suvremenog zvuka, Adam Donovan i Katrin Hochschuh vraćaju se u Zagreb na dvomjesečnu rezidenciju tijekom koje će razviti prvu fazu svog umjetničkog projekta Empathy Swarm.

U suradnji sa zagrebačkom Akademijom likovne umjetnosti, Institutom Ruđer Bošković, Fakultetom za elektrotehniku i računarstvo te udrugom Radiona.org, od 20. lipnja do 20. kolovoza Donovan i Hochschuh upravo u Zagrebu rade na ovom višegodišnjem projektu kroz koji će istražiti alate za prepoznavanje ljudskih emocija u interakciji između neantropomorfnih robota i čovjeka.

Tijekom svog boravka u Zagrebu, Donovan i Hochschuh razvijat će prototipove robota, surađivati s inženjerima, programerima, dizajnerima, marketinškim stručnjacima i drugim profesionalcima te se ponovo uključiti u čitav niz aktivnosti lokalne kreativne zajednice.

Ovdje možete pročitati više o konceptu projekta Empathy Swarm, a tijek rezidencije možete pratiti i na blogu Adama Donovana i Katrin Hochschuh.

Objavljeno u Grad Zagreb

U Ministarstvu znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske danas su svečano potpisani ugovori o dodjeli bespovratnih sredstava za projekte financirane iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova, kojim je Institutu Ruđer Bošković (IRB) dodijeljeno gotovo tri milijuna kuna za dva projekta vrhunskih istraživanja u području fizike. Sredstva su dodijeljena dvama projektima, i to projektu „Sinergijom do izvrsnosti u istraživanju i razvoju detektora, senzora i elektronike“ kojem je pripalo 1.495.850,00 kuna, te projektu „Sinergijom do uspjeha: RBI-T-WINNING i ESIF udruženi u jačanju izvrsnosti Zavoda za teorijsku fiziku Instituta Ruđer Bošković (RBI-TWINN-SIN)“ kojem je pripalo 1.439.634,00 kuna.

Projekt „Sinergijom do izvrsnosti u istraživanju i razvoju detektora, senzora i elektronike“ provodi se u sinergiji s ERA Chair projektom PaRaDeSEC financiranim iz programa OBZOR 2020, a cilj mu je dodatno unaprjeđenje postojeće znanstveno - istraživačke infrastrukture IRB-a za istraživanje, razvoj i testiranje detektora, senzora i pripadajuće elektronike kroz prilagodbu postojećeg laboratorijskog prostora te nabavu nužne znanstveno - istraživačke opreme i materijala za podizanje kvalitete istraživanja.

Tijekom 18 mjeseci trajanja njime će se adaptirati postojeći laboratorijski prostor čime će se omogućiti kontrolirani uvjeti čistoće, temperature i vlažnosti zraka, te unaprijediti stabilnost električnih sklopova i smanjiti razinu elektroničkog šuma. Uz to, nabavit će se nužna oprema i potrebni materijali za podizanje razine takve vrste istraživanja kako bi se na najbolji način iskoristilo znanje i istraživačke mogućnosti inozemnih stručnjaka zaposlenih na projektu PaRaDeSEC, omogućiti veći prijenos njihovog znanja i iskustva na zaposlenike IRB-a, te pokrenuti nove smjerove istraživanja koja trenutno nije moguće obavljati na IRB-u.

S obzirom da će oprema i suvremeni laboratorijski prostor financirani projektom O-ZIP biti dostupni tek nakon završetka projekta PaRaDeSEC, ovaj projekt ima osobito važan učinak da se ciljevi Centra za detektore, senzore i elektroniku (CDSE) počinju ostvarivati već u skorijoj budućnosti. Stvaranjem CDSE, kojem će ovaj projekt značajno pridonijeti kroz sinergiju s drugim komplementarnim projektima i radom na razvoju i testiranju opreme na IRB-u, značajno će se ojačati utjecaj i ugled IRB-a i Hrvatske u međunarodnoj znanstvenoj zajednici, kao i sudjelovanje IRB-a u različitim međunarodno financiranim projektima.

Cilj projekta „Sinergijom do uspjeha: RBI-T-WINNING i ESIF udruženi u jačanju izvrsnosti Zavoda za teorijsku fiziku Instituta Ruđer Bošković (RBI-TWINN-SIN)“ prije svega je jačanje istraživačkog potencijala Zavoda za teorijsku fiziku IRB-a kroz unaprjeđenje opreme i infrastrukture, kao i omogućavanje daljnjeg provođenja istraživanja potaknutih mjerama RBI-T-WINNING projekta, čime se žele zaokružiti nastojanja pozicioniranja Zavoda za teorijsku fiziku kao istaknutog centra u ovom znanstvenom području.

Aktivnosti tijekom dvije godine trajanja projekta uključuju nabavu znanstveno – istraživačke te IT opreme i programa, elektromontažne i građevinske radove u svrhu prilagodbe prostora za postavljanje i korištenje nabavljene opreme, uređenje i opremanje uredskih prostorija potrebnim sadržajima, nabavu potrošnog istraživačkog materijala, aktivnost provedbe horizontalnih načela, kao i upravljanje projektom te informiranje javnosti.

-Dodjela gotovo tri milijuna kuna bespovratnih sredstava Institutu Ruđer Bošković potvrđuje našu predanost izvrsnoj znanosti i velik značaj naše institucije ne samo za hrvatsku znanost, nego i značaj u međunarodnim znanstvenim okvirima, kao i važnost IRB-a za prijenos tehnologija i suradnju s gospodarstvom. Realizacijom ovih projekata omogućit ćemo dodatno podizanje kvalitete i omogućiti nove smjerove naših istraživanja- izjavio je nakon potpisivanja ugovora dr. sc. David Matthew Smith, ravnatelj Instituta Ruđer Bošković.

Oba projekta u potpunosti su financirana po ograničenom postupku Poziva na dostavu projektnih prijedloga pod nazivom „Razvoj i jačanje sinergija s horizontalnim aktivnostima programa OBZOR 2020: Twinning i ERA Chairs“. Bespovratna sredstva za dodjelu po Pozivu osigurana su iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova, Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija 2014.-2020.“ (OPKK). Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije bilo je Upravljačko tijelo odgovorno za upravljanje i provedbu OPKK-a, posredničko tijelo prve razine bilo je Ministarstvo znanosti i obrazovanja, dok je posredničko tijelo druge razine Središnja agencija za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije (SAFU).

Objavljeno u Grad Zagreb

Na Institutu Ruđer Bošković (IRB) danas su započeli susreti vodeće hrvatske znanstveno – istraživačke institucije s predstavnicima različitih industrija s ciljem jačanja suradnje i još uspješnijeg transfera tehnologije u gospodarstvo. Događanje pod nazivom „Od labosa do tržišta“ održavat će se od 6. do 8., te od 13. do 15. lipnja, a tijekom trajanja događanja IRB će ugostiti predstavnike prehrambeno – prerađivačke, farmaceutske, kemijske, ICT, industrije zaštite okoliša te industrije u području sigurnosti.

Transfer znanja i tehnologija te suradnja s gospodarstvom predstavlja jednu od ključnih misija IRB-a koji je tijekom dugogodišnjeg djelovanja stvorio snažna partnerstva s istaknutim hrvatskim tvrtkama, pridonoseći razvoju mnogih proizvoda i usluga svojim specifičnim znanstveno - istraživačkim znanjima i iskustvom. Snažnijim povezivanjem s gospodarstvom, nastoji se dodatno unaprijediti postojeće i omogućiti buduće suradnje s poslovnim partnerima, a posebna pažnja pridodaje se i širenju suradnje na inovativne male i srednje velike tvrtke u Hrvatskoj, ali i drugim zemljama, kako bi zajednički odgovorili na nove društvene i gospodarske izazove.

-Zahvaljujući velikom iskustvu IRB-a u provedbi temeljnih i primijenjenih istraživanja u području naprednih materijala, nanotehnologije, biotehnologije, energije i obnovljivih izvora, zaštite okoliša, ICT-ja i fotonike, Institut je uspostavio suradnju s nekim od vodećih tvrtki u Hrvatskoj poput Atlantic grupe, Plive, Belupa, Podravke i mnogih drugih. Događanja poput susreta s industrijom idealna su prilika za povezivanje vrhunske znanosti, stručnosti i bogatog iskustva naših znanstvenika s uspješnim gospodarstvenicima kako bismo istražili mogućnosti suradnje te u budućnosti zajednički radili na razvoju novih i inovativnih proizvoda, tehnologija i usluga, a na taj način, Institut daje i snažan doprinos cjelokupnom gospodarskom razvoju Hrvatske-izjavila je Marijana Klasnić Kožar, voditeljica Odjela za projekte i transfer znanja Instituta Ruđer Bošković.

Prema broju objavljenih radova u prestižnim znanstvenim časopisima i podacima o sudjelovanju u prestižnim europskim projektima kao što je Obzor 2020, Institut Ruđer Bošković najkonkurentniji je hrvatski znanstveno - istraživački institut. Zahvaljujući uspjesima istraživačkih skupina IRB-ovih znanstvenika, utemeljena su i dva Znanstvena centra izvrsnosti (BioProCro i CEMS) kojima je glavni cilj upravo približavanje rezultata znanstvenih istraživanja i tržišta, i to kao inovacije razvijene u suradnji s industrijskim partnerima, a na taj način Institut postupno jača i svoje istraživačke kapacitete te osuvremenjuje vlastitu istraživačku infrastrukturu.

Objavljeno u Grad Zagreb

Na Institutu Ruđer Bošković (IRB), vodećoj hrvatskoj znanstveno – istraživačkoj instituciji, održao se dvodnevni radni sastanak španjolskih i hrvatskih stručnjaka s područja fuzije realiziran u sklopu suradnje vodećeg španjolskog znanstvenog instituta CIEMAT-a i IRB-a. Kao posebne goste, IRB je ugostio i ugledne znanstvenike s CIEMAT-a, Angela Ibarru glavnog dizajnera i voditelja projekta DONES te Joaquina Sancheza, predsjednika Upravnog odbora agencije za fuzijsku energiju Europske Unije „Fusion for energy“.

DONES predstavlja ključni uređaj za testiranje otpornosti na zračenje svih materijala za DEMO, demonstracijskog fuzijskog reaktora koji će proizvoditi električnu energiju ključnog u realizaciji Međunarodnog termonuklearnog eksperimentalnog reaktora (ITER). Projekt ITER jedan je od najambicioznijih energetskih projekata u svijetu danas i smatra se najsloženijim uređajem u povijesti civilizacije. Njegov cilj je ovladati energijom fuzije, odnosno postići tzv. goruću plazmu, tj. dobiti komadić Sunca na Zemlji do 2035. Vrijednost projekta ITER procijenjena je na 15 milijardi eura, a u njemu sudjeluju EU, SAD, Rusija, Kina, Japan, Indija i Južna Koreja.

Cilj DONES-a je omogućiti istraživanje otpornosti fuzijskih materijala na intenzivno neutronsko zračenje, a ovaj 550 milijuna eura vrijedan uređaj, kao i njemu srodni AFNS u Japanu, gradili bi se u suradnji EU - Japan, dok su glavni partneri unutar EU upravo Španjolska i Hrvatska. Stoga je ova radionica bila izvrsna prilika kako bismo kolegama iz Španjolske na najbolji način predstavili mogućnosti suradnje s IRB-om i drugim partnerima u Hrvatskoj- izjavio je dr. sc. Tonči Tadić s Instituta Ruđer Bošković i predstavnik Hrvatske u Upravnom odboru europske agencije Fusion for Energy

Europski dio projekta vodi agencija za fuzijsku energiju Europske Unije, „Fusion for Energy“ sa sjedištem u Barceloni, čiji je suvlasnik i Hrvatska, a sam uređaj gradi se u Cadarsheu u južnoj Francuskoj. Znanstvena istraživanja u fuziji za potrebe EU tj. dizajn ITER-a, dizajn fuzijske elektrane DEMO i drugih pratećih uređaja, provodi konzorcij EUROfusion, kojeg čini 28 vodećih instituta članica EU, uz 156 suradnih ustanova.

Osim predstavnika CIEMAT-a i IRB-a, na radionici su sudjelovali i ugledni stručnjaci iz područja fuzije sa splitskog Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje (FESB), Instituta za fiziku (IFS) te tvrtke INETEC – Instituta za nuklearnu tehnologiju.

Objavljeno u Grad Zagreb
Stranica 1 od 2

01Portal

01portal cilja informirati građane Grada Zagreba i Zagrebačke županije o svim relevantnim zbivanja u Zagrebu i županiji. Stoga je naša ciljana skupina populacija u Gradu Zagrebu i u Zagrebačkoj županiji. Zbog stalnih kretanja ljudi između grada i županije ovaj format portala ima posebnu vrijednost. Ni jedan drugi portal ne cilja na ovaj način informirati i kroz interakciju s građanima podijeliti informacije sa svih razina organizacije lokalne uprave.

01Portal j.d.o.o.
Zavrtnica 17,
10000 Zagreb
OIB: 62928400619
www.01portal.hr
info@01portal.hr
091/576-4485

Nedavne vijesti