GASTRO: Prevrt oliti slane palačinke punjene mljevenim mesom, gljivama i pilećim jetricama

Palačinke, bilo u svojoj slakoj ili slanoj inačici arhetipsko je mjesto gastronomske povijesti i arheologije. Njezina prapovijest seže u doba pojave kruha, odnosno žitarica od kojih se spravlja tijesto čije je oblikovanje svedeno na esencijalne namirnice – mljevene žitarice (brašno) i vodu. To je kombinacija koja se kuha, peče ili jednostavno suši na suncu, dok nadjevima definiramo njezino podrijetlo, lokalne običaje, kulinarsku baštinu i prehrambene navike ljudi. U mitskoj interpretaciji nije slučajno ni to što je palačinka okrugla oblika, čime, navodno, otkriva svoje sunčevo podrijetlo. I kruh je od svojih pradavnih vremena bio okrugao, a krug je i simbol savršenstva. Doista mistično, ali ne zaboravimo da u pozadini temeljnih jela iz cijeloga svijeta uvijek stoji poneka inačica palačinke, bila ona meksička tortilja, ruski blin ili kineski bao bing. Sve se svodi na začudnu smjesu vode i brašna.

U Hrvatskoj su se, osobito njenom kontinentalnom dijelu, palačinke nekad nazivale prevrt, što dolazi iz samog načina priprave – peče se s obje strane sa samo jednim prevrtanjem.

Sastojci:

500 g brašna (pola popa – oštro i meko)
2 kom crveni luk
500 g šampinjona
150 g slanine
7 g praška za pecivo
300 g pilećih jetrica
1 kom jaje
1 žličica crvene papirke
1 vezica peršina
1 žličica suhih začina
1 dl svinjske masti
sol, papar

Način priprave:

Slane palačinke napune se nadjevom od prepečenog luka, slanine, gljiva (šampinjoni) i pilećih jetrica, može i mljevenog mese, uz dodatak soli, papra i peršinova lista. Ako želite bolju kompaktnost nadjeva dodajte jedno jaje pred kraj pirjanja mesa, prije punjenja palačinki. Namirnice se režu na kockice oko 1 cm. Na preklopljenu palačinku stavi se mali vjenčić slanine i mala pečena rajčica.