Damir Mikuljan: Ja sam zagovornik one poslovice kako dogovor kuću gradi
Nakon samo pola godine što je proveo na mjestu predsjednika Skupštine Zagrebačke županije bio Mihael Zmajlović iz SDP-a, na Skupštini održanoj krajem prosinca nova je većina povjerenje ukazala Damiru Mikuljanu iz HDZ-a koji je na toj dužnosti bio od srpnja 2008. godine pa sve do svibnja 2013. godine. Uoči sutrašnje sjednice Skupštine odlučili smo porazgovarati s predsjednikom koji nam je iznio svoje viđenje za ovu novonastalu situaciju, ali i planove za budućnost kada je u pitanju daljnji razvoj Zagrebačke županije.
U trenucima kada Vam je ukazano povjerenje za mjesto predsjednika Skupštine Zagrebačke županije padale su i teške riječi, kako sada s odmakom od mjesec i pol dana gledate na to razdoblje?
Na to razdoblje prije svega gledam kao na razdoblje prošlosti, više bih volio pričati o budućnosti. Što je bilo, bilo je. To je zaboravljeno i prošlo. Moje mišljenje je, kako je to došlo u jednom nespretnom i nezgodnom trenutku, jer onaj trijumfalizam od izbornih rezultata još se nije ohladio, a već je nastupio hladan tuš, te očaj i nevjerica za gubljenje onoga što je dobiveno. Zbog toga su i izgovorene riječi bile rečene u tome ozračju. Ja bih za neke rekao da je to bijes izgubljenih, ne gubitnika, nego izgubljenih. Kada govorimo o izgubljenima, ja držim sve one ljude koji sudjeluju u određenom demokratskom procesu u kojem se prvo morate legitimirati odgovorom na pitanje da li poštujete većinu. Poštovanje demokratske većine vam je osnova svih demokratskih procesa. Bez toga je demokratski proces krnji, falšan i uopće nije demokratski. Budući da takve stavove ne dijele svi, bio bih nepravedan da ukažem da takve stavove dijele svi oni koji su se našli na drugoj strani.
Za četvrtak je zakazana nova sjednica Skupštine, što Vi kao predsjednik očekujete od rada u jednom novom okruženju?
U pripremi ove sjednice riješili smo sve one potrebne alate za rad Skupštine. Izmijenjen je sastav radnih tijela i svega onoga što je potrebno, neka nova radna tijela koja su se već trebala naći na dnevnom redu stavljamo na dnevni red. Tu smo postigli gotovo stopostotnu suglasnost, kao i kod usklađenja Statuta Zagrebačke županije te Poslovnika. Ono što ja očekujem od budućnosti je da pođemo od onih točaka u kojima se razumijemo, dodirujemo i u kojima imamo suglasnost, a nakon toga bismo krenuli na razgovor o onim točkama u kojima imamo drugačije stavove, što je i normalno. Pa normalno je da svi ne gledamo na određena pitanja jednako, ali moramo se i možemo se približiti. Bitno je istaknuti, a to se može odnositi i na cijelo naše društvo jest da uvijek pitamo da li znamo što odlikuje lidere političkih stranaka ili što je to lidersko ponašanje u politici. Takvo ponašanje odlikuje sposobnost onoga koji vodi demokratski proces i tko je na čelu tog procesa ili stranke da znade razgovarati sa sugovornikom koji nužno ne misli kao on. Dakle, taj proces je jako vidljiv svim građanima Lijepe naše upravo na primjeru Njemačke gdje se dugo vremena razgovara o budućnosti društva i slaganju onoga što je za svako društvo jako bitno. U Hrvatskoj to nažalost trenutno još ne vidimo, no ta nam je nužno da bi cijelo društvo krenulo na bolje. Ja se nadam da će u nekom drugom pokušaju u budućnosti biti sve više onih koji će sjedati za stol.
Predsjednička dužnost za Vas nije nikakva nepoznanica, jer na tome ste mjestu bili od srpnja 2008. do svibnja 2013. godine. Kako danas gledate na to razdoblje?
Za mene je to bio jedan proces učenja, jer ja na cijeli svoj život gledam kao na jedan proces učenja. Iz onoga što je naučeno, pa i iz vlastitih grešaka treba izvući pouku, da to ne činim u budućnosti, odnosno da ono što je bilo dobro da to činim još i bolje.
Tada je HDZ na vlasti bio s HSS-om, dok su karte sada malo drugačije posložene, bojite li se da će to možda utjecati na suradnju sa županom Stjepanom Kožićem?
Svakako da će to utjecati na suradnju, za koju ja smatran da sada u ovoj situaciji mora biti dobra. Iz onih iskustava koja smo imali od 2008. do 2017., dakle u tih devet godina imamo brojna radna zajednička iskustva, kako s HSS-om, tako i sa županom Stjepanom Kožićem. Mislim da ćemo svi, i mi i oni ta iskustva u budućnosti koristiti na dobrobit svih nas. Tu prvenstveno mislim na županovo dugogodišnje profesionalno iskustvo i karijeru župana. Ja na neki način na to gledam s povjerenjem u budućnost, ma kakva ona bila. Mnogi me pitaju bojim li se možda formiranja nove većine? Dođe li do toga mi ćemo je priznati. To je tajna našeg plana, jer u svakom trenutku demokratskog procesa ako je on doista duboko demokratski, trebate priznavati većinu. To ja očekujem od svih aktera na županijskoj sceni, jer to je ono što je nužno.
Trenutni omjer vijećnika u Skupštini je 26:25 u korist HDZ-a i njihovih koalicijskih partnera, bojite li se možda zbog te tanke većine da će možda opet doći do preslagivanja većine?
Svjesni smo da je većina u samo jednom vijećniku. Ja s povjerenjem gledam u daljnji scenarij u Skupštini, jer svaki dan je novi scenarij u uvjetima tako tijesne većine. To podrazumijeva da pokušavate ostvariti dogovor s onima koji su u manjini. U ovom trenutku ta manjima su oni koji imaju izvršnu vlast i ova tanka većina od jednog vijećnika, prisiljava nas da bolje čitamo zakone, da bolje objasnimo nadležnosti i u okviru tih zakonskih rješenja pronađemo sretnu ravnotežu. Osobno smatram da je u svakom slučaju potrebno ostvariti dogovor, jer ja sam zagovornik one poslovice kako dogovor kuću gradi. Za razvitak ove županije, važno je da se o svemu dogovorimo, a upravo tu ja vidim ključ našeg zajedničkog uspjeha, ne samo ove većine, nego i izvršne vlasti i svih njezinih aktera.
Kako Vi ocjenjujete smjer kojim je do sada išla Zagrebačka županija?
Zagrebačka županija do sada je učinila velike iskorake u svom razvoju. Naravno, da uvijek ima mjesta za poboljšanje i za drugačije mišljenje onih koji kažu mi bismo to na drugačiji način. Međutim, u ovom trenutku, kada sublimiramo sve što je napravljeno, možemo biti zadovoljni s onime što smo napravili, no isto tako moramo se truditi da tu ljestvicu podignemo na više. Kada to govorim, tada imam na umu ono što je pred nama, ne samo u županiji, nego i u cijeloj državi, a to je borba za budućnost. To znači borbu za jačanje gospodarskih kapaciteta, a to vam vrlo često ovisi o gospodarskoj, ekonomskoj, poreznoj i monetarnoj politici jedne države. Mi tu kao županija ne možemo napraviti velike korake, no još uvijek po tom pitanju nije sve iscrpljeno. Ono što je tu najbitnije je da zajednica, društvo i država pokažu kako im je stalo da investitor dođe kod njih. Taj momenat, da je nama stalo sada je postao presudnim i odlučujućim za sve ono što će se u budućnosti događati na bilo kojem dijelu Lijepe naše. Zato svima nama koji radimo za ovu županiju stavljam u zadaću da moramo iskazati tu brigu za ljude i investitore kako bi danas sutra došli k nama. Često u svom poslu ne možete polučiti sve one rezultate koje ste stavili pred sebe kao cilj, no ako netko vidi da ste se zauzeli i učinili sve što je bilo u vašoj moći, ali niste uspjeli, vi ste zapravo uspjeli zato što ste pokazali da vam je stalo.
Koje prednosti Zagrebačke županije vidite kao one koje mogu doprinijeti tom daljnjem razvoju i napretku cijelog tog zelenog prstena?
Prednost naše županije je ta što smo savijeni oko najvećeg tržišta. Mi moramo tu atraktivnost glavnog grada koju nitko u Hrvatskoj nema i dalje iskorištavati i nuditi naše lokacije za razvoj poduzetničkih zona te to pažljivo prostorno planirati. Ono što ja posebno ističem i što bih htio da netko razmisli, jest učinak koji možemo proizvesti ako se u nekoj daljnjoj budućnosti dogovorimo oko okvira koji će omogućiti iskorištavanje geotermalnih voda, resursa koji se nekada upotrebljavao, a sada je zamro. Ovo naše područje izuzetno je bogato geotermalnim vodama, no kapaciteti naših gradova i općina nedostatni su da bi se to razvilo. Pri tome ne mislim da bismo trebali graditi sve te bazene, no treba vidjeti kako možemo osmisliti daljnje istraživanje tih geotermalnih izvora, jer njihovo lociranje je od presudne važnosti za daljnji razvoj aktivnosti. Nakon toga može se naći investitor za takvu svrhu, ne mora to biti samo u svrhu sporta i rekreacije, naprotiv ti izvori mogu značiti velike uštede u radu javnih institucija, ali i svrhu korištenja tople vode u gospodarske svrhe zagrijavanjem plastenika kojima Zagrebačka županija itekako obiluje.
Puno razgovaramo o budućnosti, pa gdje Vi vidite Zagrebačku županiju u neko dogledno vrijeme?
Naša županija će i dalje biti u ovom obliku ili će se udružiti u neku regiju. No, prije toga je potrebno pažljivo analizirati i razmisliti o reformi postojećeg administrativnog političkog sustava, jer ovakva županija, gradovi i općine kakve imamo danas njihov model je potrošen, zbog čega je potrebno ozbiljno razmisliti o redefiniciji tog modela. Pri tome odbacujem svaku raspravu na kakvu smo navikli u medijima koja započinje licitiranjem broja jedinica lokalne samouprave. To pokazuje da ti ljudi koji tako pričaju, da ne znaju o čemu zapravo govore. Tu je prije svega potrebno poći od toga koje javne politike će nositi koje jedinice lokalne samouprave, što će od tih javnih politika biti dodijeljeno u nadležnost općina, gradova i županija. Kada to znamo onda ćemo moći jasno iz toga izvesti zaključak, koja sredstva ćemo od ukupnih sredstava poreznih obveznika odvajati u općinu, grad ili županiju kako bi u cijelosti financirale takvu novu diobu posla. Naravno, iz toga ćemo izvlačiti podatak o veličini toga područja. Mislim da to moramo učiniti radi sebe, a ne zbog toga što to netko drugi želi. To je odlučujuće za daljnji razvoj lokalne samouprave, a to će biti i odlučujuće za mjesto gdje će se županija tada nalaziti.
I za kraj, neka Vaša poruka za sve žitelje Zagrebačke županije.
Poruka u ovom javnom polju u kojem djelujemo možemo biti samo jedna; za sve ono što smo učinili dobro ili loše, odnosno za ono što smo učinili ili nismo učinili jedini račun polažemo vama. U nekom novom vremenu kada će te odlučivati tko će voditi ovu županiju neka vam putokaz bude samo jedan- birajte one kod kojih ste vidjeli da mu je stalo do daljnjeg razvoja te županije i dobrog života svih nas u njoj.
