11. Subversive festival i ove godine, kao jedna od najvažnijih međunarodnih ljevičarskih manifestacija, s brojnim renomiranim sudionicima/cama, teoretičarima/kama, aktivistima/kinjama iz cijeloga svijeta, podsjeća na važnost borbe na kapitalističkoj periferiji i njezine uključenosti u svjetska antikapitalistička kretanja. Iz programa u narednim danima izdvajamo goste – Terry Eagleton i Branko Milanović.  Terry Eagleton kritički će se osvrnuti na razloge slabosti globalne ljevice u kontekstu liberalne fragmentacije borbe na identitetske zahtjeve i kulturalizacije politike. Ekonomist Branko Milanović otvorit će pitanja globalne raspodjele dohotka i svjetske neravnopravne raspodjele resursa i dobara.

Situacija u kojoj se danas nalazimo ne ulijeva veliki optimizam, štoviše optimizam u vremenu u kojem izostaju dugoročne snažne lijeve strategije, politički organizirano i artikulirano radništvo, a konzervativne desne struje i globalni kapital zauzimaju prostor moći, banalnost optimizma može biti pogubna. Kapitalizmu pogoduje fragmentiranje na niz individualnih, identitetski pogonjenjih skupina, jer se pojedinačne borbe lakše mogu aproprirati i postati kapitalističko gorivo, stoga je nužno da se pojedinačne borbe nađu na terenu univerzalnih potreba koje su, na koncu, duboko uronjene u svoj materijalni kontekst. Iako smo kao subjekti konstituirani kroz oblik samoobmane i fantazije, nužno je uložiti dodatni napor i suočiti se s realnošću kako bismo se mogli moblizirati i politizirati za djelovanje koje će u nekom momentu donijeti revolucionarni historijski zaokret. Na temu Nada bez optimizma u kinu Europa govorit će Terry Eagleton ovog četvrtka, 17. svibnja u 21 sat. Moderator je Aleksandar Matković.

Za subotu, 19. svibnja u 18 sati, u sklopu Subversive Foruma,  zakazano je predstavljanje knjige Branka Milanovića – Dobitnici i gubitnici: kratka i osebujna povijest globalne nejednakosti (The Haves and the Have-Nots: A Brief and Idiosyncratic History of Global Inequality). Uz samog autora, predstavit će je Dario Čepo i Ratko Bošković, a predstavljanje će moderirati Hašim Bahtijari (TIM PRESS d.o.o.) Gostovanje ovog američkog ekonomista srbijanskog porijekla, stručnjaka za pitanje globalne nejednakosti i jednog od vodećih svjetskih znanstvenika koji se bavi pitanjem siromaštva i nejednakosti u dohocima nastavlja se istog dana u sklopu AfterEkonomskog foruma, u 20:30, kada će govoriti na temu Globalna nejednakost: aktualni trendovi i njihove političke implikacije. Predavanje će moderirati Velibor Mačkić.

U svojoj posljednjoj knjizi, koja je prevedena na više od deset jezika i koja je osvojila prestižne nagrade, Milanović ukazuje na ekonomske i političke posljedice koje na pojedince i društva kojih su oni dio ostavlja globalizacija. Pritom daje alternativan odgovor na pitanje koje je u prvi plan vratio francuski ekonomist Thomas Piketty, svojom kritikom Kuznetsove krivulje, koja tvrdi da će se nejednakost u modernim društvima uvijek smanjivati. Milanović je, razvijajući koncept tzv. Kuznetsovih valova, pokazao da rast i pad nejednakosti u svijetu ovisi o čitavom nizu benevolentnih (obrazovanje) i malevolentnih (ratovi, bolesti) čimbenika. Taj je zaključak važan jer nam ostavlja optimizam da se trenutni val rastuće nejednakosti, prouzročen rastom globalizacije i tehnološke modernizacije, može zaustaviti i preokrenuti, korištenjem pravilnih poticaja na benevolentne čimbenike. Time se razlikuje od čitavog niza ekonomista, politologa i sociologa koji smatraju da je trenutni trend rastuće nejednakosti ne samo teško nego i gotovo nemoguće preokrenuti.


Podsjetimo, na sve programe Međunarodne konferencije, Subversive Foruma, Balkan foruma i AlterEkonomskog foruma ulaz je besplatan. Dodatne se informacije mogu pronaći na službenoj stranici, kao i kompletan raspored.

Predavanje "Što su laboratorijske životinje, kako se uzgajaju i za što se koriste laboratorijski glodavci i koji se etički stavovi primjenjuju u radu s njima" održat će se sutra u 18 sati, Velika dvorana Matice hrvatske.

Dr. sc. Lidija Šuman diplomirala je biologiju na Sveučilištu u Zagrebu. Magistrirala  je i doktorirala iz područja biomedicine. Veći dio radnog vijeka provela je u Institutu Ruđer Bošković kao voditeljica pogona za laboratorijske životinje. Sudjelovala je u osnivanju Hrvatskoga društva za znanost o laboratorijskim životinjama. Deset je godina tajnica Hrvatskoga prirodoslovnog društva. Zadnje godine radnoga vijeka provela je na Sveučilištu u Rijeci kao znanstvena savjetnica u Odjelu  za biotehnologiju, a od 2011. je u mirovini.

Mladi arhitekt s impresivnim životopisom, Alen Žunić će na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu 15. svibnja održati predavanje pod nazivom “Arhitektura vlastitog puta” kojeg organizira eSTUDENT. Predavanje je namijenjeno studentima arhitekture i svim zainteresiranima.

Alen Žunić najbolji je student Arhitektonskog fakulteta u povijesti, dobitnik dvije Rektorove nagrade, a nakon završenog studija u Zagrebu svoje je obrazovanje nastavio na Harvardu.

Kako pripremiti radove za Rektorovu nagradu? Kako biti primljen na Harvard i MIT? Kako doktorirati sa 26 godina? Kako dobiti postdoktorsko usavršavanje na ETH Zürich? Kako živjeti na različitim kontinentima? Kako se baviti kreativnim projektiranjem i znanošću u isto vrijeme? Kako pisati i objaviti svoje prve tekstove i knjige?  Na osobnom iskustvu mladog arhitekta Alena Žunića predavanje ima namjeru pokazati što su bitni koraci u karijeri i kako ih planirati, te kako on vidi ulogu mladih koji grade svijet oko nas danas.

Inspiraciju i motivaciju pred ispitne rokove donose vam eSTUDENT i Alen Žunić. Vidimo se u dvorani 317 Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu 15. svibnja u 17 sati. Više informacija možete pronaći na službenoj web stranici i Facebooku.

 

Roboti su dobri, unatoč općoj percepciji kako roboti uzimaju naša radna mjesta ili su opasni za čovječanstvo, ponajviše pod utjecajem znanstvene fantastike i zajedničkog straha od novih tehnologija. Roboti smanjuju potrebu za teškim poslovima, smanjuju troškove proizvodnje, poboljšavaju kvalitetu proizvoda i uvjete rada te smanjuju gubitak resursa. Međutim, robotika danas u kontekstu ubrzanog razvoja umjetne inteligencije otvara nove tehnološke i kulturološke izazove. Pametni i autonomni strojevi artefakti su koji mogu donositi neovisne odluke i samostalno oblikovati svoje ponašanje. To su za nas i našu kulturu potpuno nove okolnosti. Prvi put suočavamo se s artefaktima koji mogu djelovati bez naše kontrole. Antropomorfizam robotske tehnologije u kombinaciji s kognitivnim sposobnostima dodatno naglašava i usložnjava asimilaciju robotske tehnologije u našem svakodnevnom životu. Stoga treba usvojiti nove pristupe i novo razumijevanje znanosti i kulture. Napredak inteligentnih robota proširuje utjecaj tehnologije čak i u područjima ljudskog djelovanja u kojima dosad nismo mogli zamisliti strojeve umjesto ljudi.

Liječenje je tipičan primjer, jer je to najistaknutiji oblik ljudskog ponašanja. Korištenje robota u medicini čini se kao golem potencijal za poboljšanje različitih medicinskih postupaka. Međutim, uporaba robota u medicini, unatoč mnogim opipljivim prednostima, suočena je s brojnim znanstvenim, tehnološkim i etičkim izazovima. Odnos čovjeka prema materijalnim dobrima uvijek je bio društveno reguliran. Međutim, danas, kada se suočavamo s autonomnim robotima čije se ponašanje temelji samo na našim očekivanjima, odnos strojeva prema ljudima čini se sve važnijim. Mogu li takvi inteligentni strojevi razviti svoje etičke standarde? Mogu li roboti razumjeti kulturu? Postoji mnogo pitanja, ali malo odgovora.

Predavanje će istaknuti glavne smjernice razvoja kognitivne robotike, moguće nove primjene, ali i nove izazove koji nas očekuju. Ukratko će se predstaviti RONNA - robotski sustav za stereotaktičku neurokirurgiju, projekt Fakulteta strojarstva i brodogradnje i Kliničke bolnice Dubrava. Diskurs će se proširiti na druge razvojne smjerove u bionici, adresirajući povezane etičke i moralne izazove. Izgradnja rane svijesti o posljedičnim etičkim, pravnim, ekonomskim i društvenim pitanjima omogućit će lakši razvoj novog "robotiziranog" društva.
 

Predavanje će biti u petak, 11. svibnja u 18,30 sati u Velikoj dvorani Matice hrvatske.

Programsko predavanje "Avaroslavenska i ranohrvatska arheološka nalazišta" mag. arh. Pie Šmalcelj Novaković održat će se u utorak, 8. svibnja u 18 sati, u Matici hrvatskoj.

Pia Šmalcelj Novaković rođena je u Zagrebu, u kojem je diplomirala arheologiju na Odsjeku za arheologiju Filozofskog fakulteta. Obranivši 2012. rad Ranosrednjovjekovno groblje Otok kod Vinkovaca, stekla je zvanje magistre srednjovjekovne arheologije. Na istom je fakultetu 2013. upisala poslijediplomski studij arheologije. Kao znanstvena novakinja na Institutu za arheologiju, sudjeluje u projektu Life On Roman Road: communications, trade and identities on Roman roads in Croatia from 1st – 8th CE Hrvatske zaklade za znanost, pod vodstvom Ivane Ožanić Roguljić. Među više arheoloških istraživanja u kojima je sudjelovala, izdvaja istraživanja na lokalitetima Osijek–Dvorište franjevačkog samostana 2012. i 2013. te  Osijek–Park Katarine Kosače u sklopu projekta Antička Mursa i srednjovjekovni Osijek Odsjeka za arheologiju HAZU 2014. g. Kao vanjska suradnica Odsjeka za arheologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, 2014. i 2015. na preddiplomskom studiju predavala je Uvod u srednjovjekovnu arheologiju. Bila je koautorica izložbe Kasnoavarodobno groblje na Gradini u Otoku i popratne monografije Gradskog muzeja Vinkovci 2016. Uže područje interesa su joj rani srednji vijek, (kasno)avarsko razdoblje i nacionalna ranosrednjovjekovna arheologija.

Predavanje je dio ciklusa ciklusa "Hrvatska mitska baština u ranome srednjem vijeku".

Sekcija restauratora i preparatora Hrvatskoga muzejskog društva osnovana je 11. lipnja 2007. godine na poticaj nekolicine restauratora iz zagrebačkih muzeja u svrhu promicanja i objedinjavanja konzervatorsko-restauratorske struke te njegovanja međusobne suradnje restauratora i preparatora zaposlenih u hrvatskim muzejima. Djelovanje Sekcije je usmjereno ka poticanju prepoznavanja konzervatorsko-restauratorske struke kao važnog segmenta muzejske djelatnosti, ali i njene vidljivosti u javnosti.

Sekcija od svog osnutka organizira Susrete koji omogućuju kontakt i dijalog među kolegama iz sasvim različitih muzeja, potiču suradnju s izvanmuzejskim institucijama, promoviraju konzervatorsko-restauratorsku struku i grade edukativnu poveznicu između struke i publike. U okviru Susreta održavaju se stručna predavanja i izložba postera, a prati ih tiskana stručna publikacija. Povremeno se organiziraju Aktualni sat, Filmske minute te edukativne radionice za najmlađe posjetitelje.

Ova stručna organizacija svoje je prve Susrete održala 2009. godine u Arheološkom muzeju u Zagrebu i upravo zbog toga, ovogodišnje desete Susrete obilježavamo u Arheološkom muzeju u Zagrebu, gdje je sve i počelo.

Deseti Susreti tematski su posvećeni analitičkim metodama koje se koriste pri konzervatorsko-restauratorskim istraživanjima i prethode zahvatima na muzejskoj građi. Predavanja će održati istaknuti stručnjaci. Predavanja su otvorena za javnost.

 

Europskog pokreta Hrvatska i Europskog doma Zagreb pozivaju na tribinu u seriji Europa u Zagrebu. Gost biti će veleposlanik Republike Azerbajdžana u Republici Hrvatskoj; Fakhraddin Gurbanov.  

Tema tribine su: suvremeni međunarodni odnosi – trendovi u diplomaciji – vanjska politika Azerbajdžana. Predavanje će biti na engleskom jeziku.

Tribina će se održati u četvrtak 3. svibnja u 11,00 sati, u Europskom domu.  

Aromaterapija kao pojam često zbunjuje. Neke asocira na mirise i ugodu, a druge na površne savjete i metode u stilu new agea. Usprkos brojnim školama po zapadnom i istočnom svijetu, sve brojnijim znanstvenim pokazateljima, entuzijastima, dokazima, ta potpuno prirodna metoda ostaje na rubu zdravstva, kemije, farmakologije, botanike, wellnessa, fizioterapije, pa čak i psihoterapije. Glavni je izazov prirodno podrijetlo njezinih sirovina, zbog čega ih je nemoguće standardizirati ili patentirati. Stoga ostaje prepuštena entuzijastima i obožavateljima prirode.

Predavanje će približiti eterična ulja, prirodne nusprodukte biljaka, namijenjene njihovoj zaštiti, ali i usklađene s prirodom koja ih okružuje. Eterična se ulja sastoje od velikog broja sastavnica, svaka sa svojim potencijalom, u sinergiji stvarajući pravu simfoniju mirisa, ali i djelovanja. Imat ćemo prilike i konkretno osjetiti različite mirise i komentirati ih s aspekta sastava, djelovanja, ugode/neugode, korisnosti, škodljivosti, primjenjivosti.
Pojasnit će se mogućnosti primjene u svakodnevnici ali i u zdravstvene svrhe, gdje eterična ulja predstavljaju moguću buduću zamjenu za antibiotike ili antivirotike ili antimikotike... Povezat će se eterična ulja s drugim znanostima i pokazati kako su "natjerala" te znanosti da se razvijaju upravo zbog širenja aromaterapije koja vapi za time da je znanost prati. Pokušat ćemo prognozirati budućnost aromaterapije u ovom svijetu gdje se često priroda i znanost suprotstavljaju umjesto da surađuju.

Mara Doljak rođena je u Zagrebu. Nakon studija Farmacije na FBF-u, bavi se razvojem kozmetike u tvrtki Belupo, nakon toga marketingom kozmetike i konačno 1991, nakon boravka u Engleskoj, gdje je aromaterapija već aktivna i prisutna u brojnim sferama života i liječenja, otvara vlastitu tvrtku i posvećuje se aromaterapiji. Održava brojna predavanja po Hrvatskoj, educirajući i šireći znanje i svjesnost. Godine 2000. osniva Aroma Akademiju, ustanovu koja educira aromaterapeute i ostale stručnjake za wellness. Predavači su sveučilišni profesori, liječnici, te najistaknutije osobe iz raznih područja aromaterapije u Hrvatskoj. Stvara formulacije proizvoda namijenjenih održavanju i poboljšanju zdravlja, nastupa na znanstvenim kongresima u Francuskoj, Bugarskoj, Americi, Nizozemskoj.


Mate Maras prvi je na hrvatski jezik preveo sabrana djela Williama Shakespearea - 38 drama, te sve sonete i poeme. Glavna novost u odnosu na dosadašnje prijevode engleskog barda jest u metodi prevođenja stihova. Naime, Maras se ne drži pravila o istom broju slogova u svakom stihu, kao što se dosad radilo, nego nastoji da svaki stih ima pet "naglašenih mjesta", zapravo pet relevantnih informacija. Time se postiže vrlo tečan i prirodan jezik.

Za prijevod Gospođe Dalloway dobio je nagradu Društva književnih prevoditelja, a za prijevod Rabelaisa dobio je Veliku nagradu Francuske akademije.

Za svoje prijevode Shakespeareovih djela dobio je 2007. nagradu Iso Velikanović, koju Ministarstvo kulture dodjeljuje za najbolja ostvarenja u području književnog prevođenja.
                                                    
Predavanje Na Shakespeareov rođendan je u ponedjeljak 23. travnja 2018. u 17 sati u Europskom domu Zagreb, Jurišićeva 1/I.

Jedan od prepoznatljivih simbola europskog srednjovjekovlja zasigurno su rezidencijalne feudalne utvrde, kašteli ili burgovi, kako se najčešće nazivaju u hrvatskoj znanstvenoj i stručnoj literaturi. Izrazito su brojni ostaci takvih objekata na području Srednje Europe, pa ni područje istarskog poluotoka u tom smislu ne predstavlja iznimku. Rijetko se, međutim, Istru dovodilo u vezu s predmetnom spomeničkom baštinom, a razlozi za takvo stanje bili su brojni.

Kako se u slučaju srednjovjekovnih utvrda u pravilu radi o izrazito kompleksnim građevinama koje su se tijekom vremena sukcesivno nadograđivale i organski razvijale, a dugotrajan period u kojemu su bile napuštene ostavio je brojne tragove degradacije, njihova obnova i sanacija podrazumijevaju zahtjevne istraživačke, konzervatorske ali i financijske zahvate. Ovakvi projekti obuhvaćaju i osmišljavanje te implementaciju novih sadržaja povezanih s perspektivom njihova korištenja.

Na predavanju će se predstaviti pristup istraživanjima i obnovi predmetne spomeničke baštine proizašao iz iskustava prikupljenih u posljednjem desetljeću te konzervatorskim izazovima i perspektivama u sanaciji i upravljanju istarskim utvrdama.

Josip Višnjić, konzervator – arheolog, zaposlen je kao voditelj Odjela za kopnenu arheologiju (sjedište Juršići) u Hrvatskom restauratorskom zavodu. Vodio je i sudjelovao u brojnim projektima istraživanja i obnove istarskih srednjovjekovnih utvrda, poput Posserta, Petrapilose, Turnine, Paza, Žminja, Pazina, Kršana itd.

Stranica 1 od 2

Ne propustite

Potrošači su odlučili: najukusnija jagoda je Raurica

Potrošači su odlučili: najukusnija jagoda je Raurica

Sorta jagode Raurica najukusnija je sorta koju uzgajaju članovi Udruge...

Do četvrtka traje Festival jednakih mogućnosti

Do četvrtka traje Festival jednakih mogućnosti

-Radionicama i kulturnim programom naredna tri dana pokazujemo kako izgrađujemo...

Meksikanci na platno stavili film o slavnoj generaciji Vatrenih

Meksikanci na platno stavili film o slavnoj generaciji Vatrenih

U Kaptol Boutique kinu sinoć je premijerno prikazan dokumentarni film...

Sve je spremno za Floraart

Sve je spremno za Floraart

Više od 220 izlagača, nikada atraktivniji izložbeni prostor Bundeka od...

Zagrebački maturanti slave svoj dan

Zagrebački maturanti slave svoj dan

U povodu obilježavanja završetka nastave srednjoškolskog obrazovanja učenika završnih razreda...

Ocijenjeno 15 sorti jagoda

Ocijenjeno 15 sorti jagoda

U Jastrebarskom, u Izletištu „Kljun“, održano je potrošačko ocjenjivanje jagoda....

Izmjene na tramvajskim noćnim linijama

Izmjene na tramvajskim noćnim linijama

Noćna linija 31Do jutarnjih sati ponedjeljka, 4. lipnja zbog radova...