Ove srijede, u 18 sati u Matici hrvatskoj održat će se programsko predavanje Vladimira Petera Gossa "Hrvatsko slavensko srednjovjekovlje u baštini". 

Vladimir Peter Goss (Vladimir Gvozdanović) rođen je u Zagrebu. Maturirao je u zagrebačkoj Klasičnoj gimnaziji, diplomirao je engleski i povijest umjetnosti te magistrirao povijest umjetnosti na Zagrebačkom sveučilištu. Na Sveučilištu Cornell u Ithaci u državi New York 1972. doktorirao je povijest umjetnosti. Predavao je na Sveučilištu u Michigenu, Sveučilištu u Sjevernoj Karolini i Sveučilištu u Tel Avivu. Tijekom Domovinskoga rata i poraća promicao je pokret za neovisnost Republike Hrvatske kao voditelj Odjela za promidžbu Nacionalne federacije američkih Hrvata i dopisnik Večernjeg lista. Godine 1996. proglašen je američkim Hrvatom godine. Od 1999, kada se iz SAD-a vratio u Hrvatsku, do umirovljenja 2012. redoviti je profesor na Sveučilištu u Rijeci. Autor je ili suautor četrnaest knjiga i znanstvenih kataloga te osamdesetak studija iz povijesti umjetnosti srednjeg vijeka. Osobito se istakao znanstvenim radovima iz područja predromanike i romanike, npr. o hrvatskoj karolinškoj (kraljevskoj) arhitekturi i pojavi westworka, o romanici u Veneciji, o Radovanovu portalu u Šibeniku. Registar ranijih srednjovjekovnih položaja u međuriječju Save i Drave objavio je 2012. Također se bavi kulturnom ekologijom, teorijom stvaralaštva, politikom umjetnosti i suvremenom umjetnosti hrvatske dijaspore. Kao predsjedatelj sekcija i/ili izlagač, nastupio je na šezdesetak međunarodnih skupova. Bio je član Organizacijskog odbora europskog izložbeno-znanstvenog projekta Sigismundus rex et imperator (Luxemburg–Budimpešta, 2006) i koordinator za Hrvatsku projekta Europske komisije Cradles of European Culture (2008–2012). Profesor je emeritus povijesti umjetnosti Sveučilišta u Rijeci.

Od 1982. bavi se pisanjem i novinarstvom. Objavio je sedam romana, dvije narativne kronike i osamdesetak kratkih priča. Kritičari su ga okvalificirali „pjesnikom domovinskog rata“, a njegov pripovjedački stil usporedili sa stilom kanadsko-američkog nobelovca Saula Bellowa.

U zagrebačkoj Galeriji Nova u sutra će se održati predavanje i razgovor Stefana Nowotnog, filozofa i profesora na Odsjeku za vizualnu kulturu na Goldsmithsu, i Borisa Budena, pisca i kulturnog teoretičara te jednog od najznačajnijih filozofa s ovih prostora. Rasprava pod nazivom Rad i jezik nakon prevodivih društava dio je dvogodišnjeg suradničkog projekta Oni su bili kakvo-takvo rješenje o fenomenu gastarbajterstva koji je u sklopu EU programa Kreativna Evropa inicirao kustoski kolektiv Što, kako i za koga/WHW u suradnji s Tensta Konsthall iz Stockholma, Centrom za mirovne studije iz Zagreba i European Institute for Progressive Cultural Policies/ EIPCP iz Beča.

Razgovor će se usredotočiti na lingvističke aspekte radne mobilnosti iz perspektive njezine povijesne transformacije: stari svijet gastarbajtera, onih koji se sele iz jedne države i jednog društva i njezinog zatvorenog, homogenog jezičnog prostora u drugi i natrag – svijet jasno omeđenih jezičnih granica i tradicionalnog koncepta prijevoda kao ekskluzivnog oblika njihova prelaženja je nestao. Radna mobilnost u svijetu globalnog kapitalizma odvija se u radikalno drugačijoj lingvističkoj stvarnosti. Ona podrazumijeva novi heterogeni prostor-vrijeme u kojem su jezične razlike mobilizirane u proliferaciji granica i postaju sredstvom kontrole, dominacije i eksploatacije. Raspravljat će se o utjecaju promjena na naše razumijevanje lingvističkih praksi te istražiti njihove društvene i političke učinke kao i teorijska ograničenja strukturalističke lingvistike naslijeđene od švicarskog lingviste Ferdinanda de Saussurea.

Stefan Nowotny je filozof koji živi u Londonu. Predaje na Odsjeku za vizualnu kulturu na Goldsmithsu, sastavnici Londonskog sveučilišta i član je nezavisnog istraživačkog instituta eipcp – Europski institut za progresivne kulturne politike. Od 2005. sudjelovao je u nekoliko istraživačkih projekata posvećenih prevođenju u sklopu kojih je izdano nekoliko publikacija na kojima je radio kao urednik te knjiga koju supotpisuje s Borisom Budenom - Übersetzung: Das Versprechen eines Begriffs (Beč/Berlin, 2008).

Boris Buden je pisac i kritičar kulture. Studirao je filozofiju u Zagrebu, a doktorat je stekao u polju kulturalne teorije na berlinskom Humboldt sveučilištu. Stalni je član Europskog instituta za progresivne kulturne politike u Beču. Njegovi eseji i članci obuhvaćaju teme iz filozofije, politike, te kulturne i umjetničke kritike. Recentne publikacije su Transition to Nowhere (izlazi u 2018.); Zone des Übergangs (Zona prelaska). O kraju postkomunizma, 2009); Der Schacht von Babel (Vavilonska jama. O (ne)prevodivosti kulture, 2004). Živi i radi u Berlinu.

11. Subversive festival i ove godine, kao jedna od najvažnijih međunarodnih ljevičarskih manifestacija, s brojnim renomiranim sudionicima/cama, teoretičarima/kama, aktivistima/kinjama iz cijeloga svijeta, podsjeća na važnost borbe na kapitalističkoj periferiji i njezine uključenosti u svjetska antikapitalistička kretanja. Iz programa u narednim danima izdvajamo goste – Terry Eagleton i Branko Milanović.  Terry Eagleton kritički će se osvrnuti na razloge slabosti globalne ljevice u kontekstu liberalne fragmentacije borbe na identitetske zahtjeve i kulturalizacije politike. Ekonomist Branko Milanović otvorit će pitanja globalne raspodjele dohotka i svjetske neravnopravne raspodjele resursa i dobara.

Situacija u kojoj se danas nalazimo ne ulijeva veliki optimizam, štoviše optimizam u vremenu u kojem izostaju dugoročne snažne lijeve strategije, politički organizirano i artikulirano radništvo, a konzervativne desne struje i globalni kapital zauzimaju prostor moći, banalnost optimizma može biti pogubna. Kapitalizmu pogoduje fragmentiranje na niz individualnih, identitetski pogonjenjih skupina, jer se pojedinačne borbe lakše mogu aproprirati i postati kapitalističko gorivo, stoga je nužno da se pojedinačne borbe nađu na terenu univerzalnih potreba koje su, na koncu, duboko uronjene u svoj materijalni kontekst. Iako smo kao subjekti konstituirani kroz oblik samoobmane i fantazije, nužno je uložiti dodatni napor i suočiti se s realnošću kako bismo se mogli moblizirati i politizirati za djelovanje koje će u nekom momentu donijeti revolucionarni historijski zaokret. Na temu Nada bez optimizma u kinu Europa govorit će Terry Eagleton ovog četvrtka, 17. svibnja u 21 sat. Moderator je Aleksandar Matković.

Za subotu, 19. svibnja u 18 sati, u sklopu Subversive Foruma,  zakazano je predstavljanje knjige Branka Milanovića – Dobitnici i gubitnici: kratka i osebujna povijest globalne nejednakosti (The Haves and the Have-Nots: A Brief and Idiosyncratic History of Global Inequality). Uz samog autora, predstavit će je Dario Čepo i Ratko Bošković, a predstavljanje će moderirati Hašim Bahtijari (TIM PRESS d.o.o.) Gostovanje ovog američkog ekonomista srbijanskog porijekla, stručnjaka za pitanje globalne nejednakosti i jednog od vodećih svjetskih znanstvenika koji se bavi pitanjem siromaštva i nejednakosti u dohocima nastavlja se istog dana u sklopu AfterEkonomskog foruma, u 20:30, kada će govoriti na temu Globalna nejednakost: aktualni trendovi i njihove političke implikacije. Predavanje će moderirati Velibor Mačkić.

U svojoj posljednjoj knjizi, koja je prevedena na više od deset jezika i koja je osvojila prestižne nagrade, Milanović ukazuje na ekonomske i političke posljedice koje na pojedince i društva kojih su oni dio ostavlja globalizacija. Pritom daje alternativan odgovor na pitanje koje je u prvi plan vratio francuski ekonomist Thomas Piketty, svojom kritikom Kuznetsove krivulje, koja tvrdi da će se nejednakost u modernim društvima uvijek smanjivati. Milanović je, razvijajući koncept tzv. Kuznetsovih valova, pokazao da rast i pad nejednakosti u svijetu ovisi o čitavom nizu benevolentnih (obrazovanje) i malevolentnih (ratovi, bolesti) čimbenika. Taj je zaključak važan jer nam ostavlja optimizam da se trenutni val rastuće nejednakosti, prouzročen rastom globalizacije i tehnološke modernizacije, može zaustaviti i preokrenuti, korištenjem pravilnih poticaja na benevolentne čimbenike. Time se razlikuje od čitavog niza ekonomista, politologa i sociologa koji smatraju da je trenutni trend rastuće nejednakosti ne samo teško nego i gotovo nemoguće preokrenuti.


Podsjetimo, na sve programe Međunarodne konferencije, Subversive Foruma, Balkan foruma i AlterEkonomskog foruma ulaz je besplatan. Dodatne se informacije mogu pronaći na službenoj stranici, kao i kompletan raspored.

Predavanje "Što su laboratorijske životinje, kako se uzgajaju i za što se koriste laboratorijski glodavci i koji se etički stavovi primjenjuju u radu s njima" održat će se sutra u 18 sati, Velika dvorana Matice hrvatske.

Dr. sc. Lidija Šuman diplomirala je biologiju na Sveučilištu u Zagrebu. Magistrirala  je i doktorirala iz područja biomedicine. Veći dio radnog vijeka provela je u Institutu Ruđer Bošković kao voditeljica pogona za laboratorijske životinje. Sudjelovala je u osnivanju Hrvatskoga društva za znanost o laboratorijskim životinjama. Deset je godina tajnica Hrvatskoga prirodoslovnog društva. Zadnje godine radnoga vijeka provela je na Sveučilištu u Rijeci kao znanstvena savjetnica u Odjelu  za biotehnologiju, a od 2011. je u mirovini.

Mladi arhitekt s impresivnim životopisom, Alen Žunić će na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu 15. svibnja održati predavanje pod nazivom “Arhitektura vlastitog puta” kojeg organizira eSTUDENT. Predavanje je namijenjeno studentima arhitekture i svim zainteresiranima.

Alen Žunić najbolji je student Arhitektonskog fakulteta u povijesti, dobitnik dvije Rektorove nagrade, a nakon završenog studija u Zagrebu svoje je obrazovanje nastavio na Harvardu.

Kako pripremiti radove za Rektorovu nagradu? Kako biti primljen na Harvard i MIT? Kako doktorirati sa 26 godina? Kako dobiti postdoktorsko usavršavanje na ETH Zürich? Kako živjeti na različitim kontinentima? Kako se baviti kreativnim projektiranjem i znanošću u isto vrijeme? Kako pisati i objaviti svoje prve tekstove i knjige?  Na osobnom iskustvu mladog arhitekta Alena Žunića predavanje ima namjeru pokazati što su bitni koraci u karijeri i kako ih planirati, te kako on vidi ulogu mladih koji grade svijet oko nas danas.

Inspiraciju i motivaciju pred ispitne rokove donose vam eSTUDENT i Alen Žunić. Vidimo se u dvorani 317 Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu 15. svibnja u 17 sati. Više informacija možete pronaći na službenoj web stranici i Facebooku.

 

Roboti su dobri, unatoč općoj percepciji kako roboti uzimaju naša radna mjesta ili su opasni za čovječanstvo, ponajviše pod utjecajem znanstvene fantastike i zajedničkog straha od novih tehnologija. Roboti smanjuju potrebu za teškim poslovima, smanjuju troškove proizvodnje, poboljšavaju kvalitetu proizvoda i uvjete rada te smanjuju gubitak resursa. Međutim, robotika danas u kontekstu ubrzanog razvoja umjetne inteligencije otvara nove tehnološke i kulturološke izazove. Pametni i autonomni strojevi artefakti su koji mogu donositi neovisne odluke i samostalno oblikovati svoje ponašanje. To su za nas i našu kulturu potpuno nove okolnosti. Prvi put suočavamo se s artefaktima koji mogu djelovati bez naše kontrole. Antropomorfizam robotske tehnologije u kombinaciji s kognitivnim sposobnostima dodatno naglašava i usložnjava asimilaciju robotske tehnologije u našem svakodnevnom životu. Stoga treba usvojiti nove pristupe i novo razumijevanje znanosti i kulture. Napredak inteligentnih robota proširuje utjecaj tehnologije čak i u područjima ljudskog djelovanja u kojima dosad nismo mogli zamisliti strojeve umjesto ljudi.

Liječenje je tipičan primjer, jer je to najistaknutiji oblik ljudskog ponašanja. Korištenje robota u medicini čini se kao golem potencijal za poboljšanje različitih medicinskih postupaka. Međutim, uporaba robota u medicini, unatoč mnogim opipljivim prednostima, suočena je s brojnim znanstvenim, tehnološkim i etičkim izazovima. Odnos čovjeka prema materijalnim dobrima uvijek je bio društveno reguliran. Međutim, danas, kada se suočavamo s autonomnim robotima čije se ponašanje temelji samo na našim očekivanjima, odnos strojeva prema ljudima čini se sve važnijim. Mogu li takvi inteligentni strojevi razviti svoje etičke standarde? Mogu li roboti razumjeti kulturu? Postoji mnogo pitanja, ali malo odgovora.

Predavanje će istaknuti glavne smjernice razvoja kognitivne robotike, moguće nove primjene, ali i nove izazove koji nas očekuju. Ukratko će se predstaviti RONNA - robotski sustav za stereotaktičku neurokirurgiju, projekt Fakulteta strojarstva i brodogradnje i Kliničke bolnice Dubrava. Diskurs će se proširiti na druge razvojne smjerove u bionici, adresirajući povezane etičke i moralne izazove. Izgradnja rane svijesti o posljedičnim etičkim, pravnim, ekonomskim i društvenim pitanjima omogućit će lakši razvoj novog "robotiziranog" društva.
 

Predavanje će biti u petak, 11. svibnja u 18,30 sati u Velikoj dvorani Matice hrvatske.

Programsko predavanje "Avaroslavenska i ranohrvatska arheološka nalazišta" mag. arh. Pie Šmalcelj Novaković održat će se u utorak, 8. svibnja u 18 sati, u Matici hrvatskoj.

Pia Šmalcelj Novaković rođena je u Zagrebu, u kojem je diplomirala arheologiju na Odsjeku za arheologiju Filozofskog fakulteta. Obranivši 2012. rad Ranosrednjovjekovno groblje Otok kod Vinkovaca, stekla je zvanje magistre srednjovjekovne arheologije. Na istom je fakultetu 2013. upisala poslijediplomski studij arheologije. Kao znanstvena novakinja na Institutu za arheologiju, sudjeluje u projektu Life On Roman Road: communications, trade and identities on Roman roads in Croatia from 1st – 8th CE Hrvatske zaklade za znanost, pod vodstvom Ivane Ožanić Roguljić. Među više arheoloških istraživanja u kojima je sudjelovala, izdvaja istraživanja na lokalitetima Osijek–Dvorište franjevačkog samostana 2012. i 2013. te  Osijek–Park Katarine Kosače u sklopu projekta Antička Mursa i srednjovjekovni Osijek Odsjeka za arheologiju HAZU 2014. g. Kao vanjska suradnica Odsjeka za arheologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, 2014. i 2015. na preddiplomskom studiju predavala je Uvod u srednjovjekovnu arheologiju. Bila je koautorica izložbe Kasnoavarodobno groblje na Gradini u Otoku i popratne monografije Gradskog muzeja Vinkovci 2016. Uže područje interesa su joj rani srednji vijek, (kasno)avarsko razdoblje i nacionalna ranosrednjovjekovna arheologija.

Predavanje je dio ciklusa ciklusa "Hrvatska mitska baština u ranome srednjem vijeku".

Sekcija restauratora i preparatora Hrvatskoga muzejskog društva osnovana je 11. lipnja 2007. godine na poticaj nekolicine restauratora iz zagrebačkih muzeja u svrhu promicanja i objedinjavanja konzervatorsko-restauratorske struke te njegovanja međusobne suradnje restauratora i preparatora zaposlenih u hrvatskim muzejima. Djelovanje Sekcije je usmjereno ka poticanju prepoznavanja konzervatorsko-restauratorske struke kao važnog segmenta muzejske djelatnosti, ali i njene vidljivosti u javnosti.

Sekcija od svog osnutka organizira Susrete koji omogućuju kontakt i dijalog među kolegama iz sasvim različitih muzeja, potiču suradnju s izvanmuzejskim institucijama, promoviraju konzervatorsko-restauratorsku struku i grade edukativnu poveznicu između struke i publike. U okviru Susreta održavaju se stručna predavanja i izložba postera, a prati ih tiskana stručna publikacija. Povremeno se organiziraju Aktualni sat, Filmske minute te edukativne radionice za najmlađe posjetitelje.

Ova stručna organizacija svoje je prve Susrete održala 2009. godine u Arheološkom muzeju u Zagrebu i upravo zbog toga, ovogodišnje desete Susrete obilježavamo u Arheološkom muzeju u Zagrebu, gdje je sve i počelo.

Deseti Susreti tematski su posvećeni analitičkim metodama koje se koriste pri konzervatorsko-restauratorskim istraživanjima i prethode zahvatima na muzejskoj građi. Predavanja će održati istaknuti stručnjaci. Predavanja su otvorena za javnost.

 

Europskog pokreta Hrvatska i Europskog doma Zagreb pozivaju na tribinu u seriji Europa u Zagrebu. Gost biti će veleposlanik Republike Azerbajdžana u Republici Hrvatskoj; Fakhraddin Gurbanov.  

Tema tribine su: suvremeni međunarodni odnosi – trendovi u diplomaciji – vanjska politika Azerbajdžana. Predavanje će biti na engleskom jeziku.

Tribina će se održati u četvrtak 3. svibnja u 11,00 sati, u Europskom domu.  

Aromaterapija kao pojam često zbunjuje. Neke asocira na mirise i ugodu, a druge na površne savjete i metode u stilu new agea. Usprkos brojnim školama po zapadnom i istočnom svijetu, sve brojnijim znanstvenim pokazateljima, entuzijastima, dokazima, ta potpuno prirodna metoda ostaje na rubu zdravstva, kemije, farmakologije, botanike, wellnessa, fizioterapije, pa čak i psihoterapije. Glavni je izazov prirodno podrijetlo njezinih sirovina, zbog čega ih je nemoguće standardizirati ili patentirati. Stoga ostaje prepuštena entuzijastima i obožavateljima prirode.

Predavanje će približiti eterična ulja, prirodne nusprodukte biljaka, namijenjene njihovoj zaštiti, ali i usklađene s prirodom koja ih okružuje. Eterična se ulja sastoje od velikog broja sastavnica, svaka sa svojim potencijalom, u sinergiji stvarajući pravu simfoniju mirisa, ali i djelovanja. Imat ćemo prilike i konkretno osjetiti različite mirise i komentirati ih s aspekta sastava, djelovanja, ugode/neugode, korisnosti, škodljivosti, primjenjivosti.
Pojasnit će se mogućnosti primjene u svakodnevnici ali i u zdravstvene svrhe, gdje eterična ulja predstavljaju moguću buduću zamjenu za antibiotike ili antivirotike ili antimikotike... Povezat će se eterična ulja s drugim znanostima i pokazati kako su "natjerala" te znanosti da se razvijaju upravo zbog širenja aromaterapije koja vapi za time da je znanost prati. Pokušat ćemo prognozirati budućnost aromaterapije u ovom svijetu gdje se često priroda i znanost suprotstavljaju umjesto da surađuju.

Mara Doljak rođena je u Zagrebu. Nakon studija Farmacije na FBF-u, bavi se razvojem kozmetike u tvrtki Belupo, nakon toga marketingom kozmetike i konačno 1991, nakon boravka u Engleskoj, gdje je aromaterapija već aktivna i prisutna u brojnim sferama života i liječenja, otvara vlastitu tvrtku i posvećuje se aromaterapiji. Održava brojna predavanja po Hrvatskoj, educirajući i šireći znanje i svjesnost. Godine 2000. osniva Aroma Akademiju, ustanovu koja educira aromaterapeute i ostale stručnjake za wellness. Predavači su sveučilišni profesori, liječnici, te najistaknutije osobe iz raznih područja aromaterapije u Hrvatskoj. Stvara formulacije proizvoda namijenjenih održavanju i poboljšanju zdravlja, nastupa na znanstvenim kongresima u Francuskoj, Bugarskoj, Americi, Nizozemskoj.


Stranica 1 od 2

Ne propustite

Zagrebački HSS predlaže uvođenje aparata za kupnju karata na svakoj stanici

Zagrebački HSS predlaže uvođenje aparata za kupnju karata na svakoj stanici

Zagrebački HSS je izdao priopćenje povodom poskupljenje parkinga i nove...

Britanski glumac Dan Richardson na ZeGeVege festivalu

Britanski glumac Dan Richardson na ZeGeVege festivalu

Na ovogodišnjem ZeGeVege festivalu koji će na zagrebačkome Trgu bana...

Dvodnevni Forbidden Beach party u petak i subotu u Vintage Gardenu

Dvodnevni Forbidden Beach party u petak i subotu u Vintage Gardenu

Vintage Garden se vraća s nastavkom ljetovanja i za prvi...

Započeli radovi na Aveniji Dubrovnik

Započeli radovi na Aveniji Dubrovnik

Rano jutros, zagrebački gradonačelnik Milan Bandić obišao je Aveniju Dubrovnik...

Velika Gospa obilježava se i u marijanskom svetištu u Remetama

Velika Gospa obilježava se i u marijanskom svetištu u Remetama

Od ranog jutra brojni hodočasnici dolazili su u marijanska svetišta...

Kravat pukovnija obilježava blagdan Velike Gospe

Kravat pukovnija obilježava blagdan Velike Gospe

Kravat pukovnija danas obilježava blagdan Velike Gospe svečanom Smjenom straže...

Izmjene na linijama 222, 295, 307 i 308

Izmjene na linijama 222, 295, 307 i 308

Autobusne linije 222 (Remetinec – Žitnjak), 295 (Zapruđe – Jakuševec...

Raskrižjem Opatička/Kamenita do 31. kolovoza nema prometa

Raskrižjem Opatička/Kamenita do 31. kolovoza nema prometa

Zbog potrebe izvođenja radova rekonstrukcije prometnice raskrižjem Opatička/Kamenita do petka...