U ovoj sezoni je bilo šest novih naslova, 371 izvedbu  na vlastitim pozornicama, 30 predstava na gostujućim pozornicama, pet gostujućih kazališta na ZKM-ovim pozornicama, profesionalnu izvedbu Učilišta ZKM-a s predstavom „Junaci Pavlove ulice“ postavljene uz pomoć mladih kazališnih umjetnika i ukupno je naše izvedbe pogledalo 51 308 gledatelja na vlastitim i gostujućim pozornicama.

Najnagrađivanija ZKM-ova predstava je „Črna mati zemla” koja je dobila tri Nagrade hrvatskog glumišta, Gavellu za režiju  i četiri Marula te Nagradu publike na Sterijinom pozorju u Novom Sadu. ZKM-ov „Tit Andronik” u režiji Igora Vuka Torbice obilježio je kazališnu sezonu, hvaljen u medijima i kao najbolji Shakespear u gradu. Naš višestruko nagrađivani i hvaljeni „Hinkemann” ostvario je jubilarnu 50.-tu izvedbu i jedna je od najvažnijih europskih predstava na ovogodišnjem Mittelfestu. A „Sherlock Holmes” dobitnik je Nagrade hrvatskog glumišta za najbolju predstavu za djecu i mlade.

Novu kazališnu sezonu ZKM otavra rujanskom premijerom „Proba orkestra” prema kapitalnom djelu Federica Fellinija, velikog majstora filmske umjetnosti, u režiji i scenografiji Edvina Liverića, prema tekstu Nine Mitrović, glazbi Nino Rota/Merima Ključo.

Fellinijeva genijalna ideja da snimi probu jednog orkestra kao socijalnu metaforu, osuvremenjena je i približena današnjem gledatelju. Taj je orkestar simbol našeg društva i našeg vremena. Premijerna izvedba „Probe orkestra“ s glumačko - glazbenim ansamblom je 15. rujna.

Zagrebačko kazalište mladih u četvrtak, 5. srpnja gostuje na 57. Hvarskim ljetnim priredbama i upravo će pred hvarskom publikom glumački ansambl ZKM-a izvesti jubilarnu pedesetu izvedbu Hinkemanna - višestruko nagrađivanu i hvaljenu predstavu ZKM-a.

Drama 'Hinkeman' njemačkoga ekspresionista Ernsta Tollera premijerno je izvedena u ZKM-u 7. studenog 2015. godine, a u predstavi glume :  Rakan Rushaidat,  Mia Biondić,  Frano Mašković,  Doris Šarić Kukuljica,  Dado Ćosić,  Petar Leventić,  Jasmin Telalović,  Vedran Živolić,  Marica Vidušić,  Milica Manojlović,  Nađa Perišić Radović, Milivoj Beader i Ozren Grabarić. Scenograf je Branko Hojnik, a kostimografkinja Doris Kristić.

ZKM-ov 'Hinkemann' uskoro je na gostovanju i ovogodišnjeg Mittelfest-a gdje je najavljen kao jedna od najznačajnih europskih predstava.

Zagrebačko kazalište mladih danas gostuje na 5. Shakespeareovom  festivalu u Srpskom narodnom pozorištu u Novom Sadu. Program će otvoriti ZKM-ova predstava "Tit Andronik" u režiji Igora Vuka Torbice koju su kritičari proglasili jednim od najznačajnijih djela prošle sezone.

Tit Andronik prva je od deset Shakespeareovih tragedija motivirana tajnim i javnim osvetama, a sadržaj se oslanja na rimsku povijest. Glavni junak, Tit Andronik, zaslužan za uspješno vođene rimskih ratova protiv Gota, vraća se u Rim, gdje u miru doživljava nesreću za nesrećom. Sve su nesreće osveta gotske kraljice Tamore koju je iz bahatosti Andronik doveo u Rim i ostavio na životu. Pitanje osvete koje svakako pokreće sve u Androniku vodi ga sve dublje u besmisao. U karakteru Tita Andronika kako drama napreduje sve više uočavamo spoj ludila s poremećajem njegove duše. A to i jest pravi motiv tragedije. Pobjednik koji isključivo silom postiže rezultat, odnosno pobjedu, uništava relacije prema mlađim naraštajima  i prema kolektivnim emocijama. Andronik je Shakespeareova tragedija koja prezire rat, prezire puko junaštvo i u kojoj se Shekespeare još jednom hvata u koštac s temom besmislenog ratovanja.

U predstavi glume: Sreten Mokrović, Katarina Bistrović Darvaš, Rakan Rushaidat, Mia Biondić, Petar Leventić, Adrian Pezdirc, Dado Ćosić, Vedran Živolić, Frano Mašković, Jasmin Telalović, Robert Budak i Milivoj Beader.

Nakon što je praško kazalište ABC s predstavom „Na čijoj strani“ nedavno gostovalo i oduševilo publiku u Zagrebačkom kazalištu mladih, u kontekstu Europskog kazališta 19. lipnja 2018. u Pragu gostuje hvaljena ZKM-ova predstava “Velika bilježnica”, po istoimenom romanu Agote Kristof, u režiji Edvina Liverića. Komad se bavi odrastanjem u doba rata. Ispričan iz vizure djece, ispisan dječjim rukopisom oblikovanim okolnostima rata, svjedoči o razornoj premoći trenutka u kojem živimo nad onim ljudskim i humanim u nama. Junaci predstave, samima sebi prepušteni blizanci, sudionici su i svjedoci krvava rata koji nije ekskluzivno vezan za prošlost, jer se već desetljećima vraća u obliku novih sukoba na različitim svjetskim teritorijima. Zlo koje nepovratno mijenja generacije koje imaju tu nesreću odrastati u doba i na teritorijima pogođenima ratom.

U predstavi glume: Marica Vidušić, Petar Leventić, Vedran Živolić,  Dora Polić Vitez,  Anđela Ramljak, Danijel Ljuboja i Dado Ćosić. Vizualni identitet predstave osmislili su Decker i Kutić. Autorica animacija je Mateja Štefinščak. Glazbu je skladala i izvodi je svjetski poznata umjetnica na harmonici Merima Ključo. 

Izvedba predstave  „Na čijoj strani" Gradskog kazališta ABC Rokoko iz Praga gostuje u četvrtak, 14. lipnja u 20:00 sati u Zagrebačkom kazalištu mladih.
 
Harwoodov komad inspiriran je stvarnom pričom Wilhelma Furtwänglera, dirigenta Berlinske filharmonije, i postavlja pitanja o statusu umjetnosti i umjetnika u totalitarnom društvu.  Komad je vrlo uzbudljiv i dramatičan i odražava mnogo onoga što su ljudi prošli kroz Njemačku nakon Drugog svjetskog rata i kako su se uspjeli nositi s tim vremenom.

Drama se odigrava ubrzo nakon Drugog svjetskog rata u Berlinu i riječ je o procesu denacifikacije, čišćenja njemačkog društva. Pratimo sukob američkog istražitelja, časnika Stevea Arnolda koji ima zadatak otkriti velike nacističke ribe - i jednog od vodećih dirigenata tog vremena, Wilhelma Furtwänglera, priznatog genijalnog umjetnika optuženog za aktivno sudjelovanje u nacističkoj vladi.

Furtwängler je rangiran Hitlerovom miljenikom i obožavateljem u poslijeratnom vremenu, što pokušava pobiti, dok je američki istražitelj, časnik Arnold, čovjek koji nema pojma o glazbi, ali je kao vojnik pri oslobađanju zatvorenika iz koncentracijskih logora svjednočio vlastitim očima svim grozotama nacističkog režima. Ništa u ovom sukobu nije jednoznačno, svako "za" ima svoje "protiv", ukratko, teško je u ovom sporu odrediti na čijoj strani je istina.

U nedjelju, 27. svibnja u 18:00 sati svi su poznati u ZKM na prigodni program „Jubilej mame patke“, čeka vas veseli šou, pun humora i životne radosti – u povodu 40-te obljetnice kontinuiranog pedagoškog rada u Zagrebačkom kazalištu mladih i 45-te obljetnice raznovrsnog umjetničkog djelovanja koreografkinje i plesne pedagoginje Desanke Virant. ZKM predstavlja njezinu obljetničku predstavu s Plesnim studijem Učilišta ZKM.

Na zabavan i komunikativan način ZKM želi prikazati svojevrsni sažetak Desina pedagoškog i umjetničkog rada. Riječ je o plesnoj predstavi trajanja oko 50 minuta, kojom se pridružujemo i obilježavanju 70-te obljetnice Zagrebačkog kazališta mladih.

Program se temelji na ulomcima najuspješnijih koreografija i plesnih predstava Desanke Virant, objedinjenih jedinstvenim dramaturškim konceptom - uz nove koreografije, s mnoštvom djece različita uzrasta, koje će naglasiti glavnu ideju i emociju predstave - a to je optimističan duh i nevjerojatna energija kojom Desanka Virant godinama uspješno animira naraštaje i naraštaje polaznika Plesnoga studija, „zarazivši“ ih plesom. Prateći ponekad turbulentni proces odrastanja svojih polaznika, često im je bila i zamjenska majka, rame za plakanje ili najbolja prijateljica. Stoga naslov „Jubilej Mame Patke“, simbolično sugerira ugođaj i karakter ove obljetničke predstave, prožete Desinom karizmom.

Želi se naglasiti iznimno važnu ulogu svih pedagoga tijekom sazrijevanja mladih osoba, ali i humanističku dimenziju plesa, uz kojeg su se mnogi polaznici Učilišta oblikovali u iznimno kreativne, marljive i odgovorne ljude. U programu sudjeluju današnji polaznici Učilišta ZKM-a, uz bivše polaznike, a danas profesionalne plesače, koreografe i plesne pedagoge koji su stasali upravo pod okriljem Desanke Virant. Uz njih će sudjelovati i plesači profesionalnih plesnih ansambala, s kojima je Desanka Virant surađivala u mnogobrojnim profesionalnim produkcijama.

U petak, 18. svibnja, u Zagrebačkom kazalištu mladih, u 19 sati (FOYER) organizira se svibanjska tribina „Čitanje kazališta“ SCREEN – TO – STAGE posvećenu slavnome Federicu Felliniju i rujanskoj premijeri predstave “Proba orkestra”, koju prema istoimenom kultnom Fellinijevu filmu, za ZKM priprema glumac i redatelj Edvin Liverić.

Gosti tribine su filmolog dr.sc.Bruno Kragić iz Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža i dr.sc.Tomislav Brlek s Odsjeka za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Autor i voditelj tribine je kritičar i pisac Srđan Sandić.

Nikica Gilić u Filmskomu leksikonu o “Probi orkestra” ističe: ”Često tumačen kao film o političkim prilikama u Europi (s naglaskom na talijansku političku situaciju), od najtipičnijih ostvarenja struje političkog filma razlikuje se suptilnim, no grotesknim smislom za humor, najočitijim u ponašanju i izjavama nekih glazbenika –  jedan tako sluša nogometni prijenos na tranzistoru, drugome ubace kondom u trubu, a pijanistica se ispod svojega instrumenta upušta u erotski čin. Orkestar se može shvatiti kao prikaz društva u malom (sa sindikatima, sluganstvom i drugim prepoznatljivim fenomenima), pa je kritika u tom smislu tumačila i odnos svirača i dirigenta – isprva se glazbenici opiru stezi, a kada strašna crna kugla poruši zidove, pobuna prestaje. Za film je važan i kontrast između tradicije i suvremenosti, očit u usporedbi uvoda, u kojemu se dinamičnom kamerom i komentarom jednoga lika opisuje ljepota kripte s orkestralnim kaosom te sukobom - dijelom prouzročenim i dolaskom tv ekipe.”

Premijera predstave Junaci Pavlove ulice, koju je po istoimenu romanu Ferenca Molnára režirala Lea Anastazija Fleger, a izvode ju polaznici Učilišta, bit će u petak, 6. travnja i nedjelju 8. travnja u Zagrebačkom kazalištu mladih.

„Predstava nastala prema dječjem pustolovnom romanu Ferenca Molnára Junaci Pavlove ulice u potpunosti preuzima ideju dječjeg svijeta u malom te na scenu kao izvođače postavlja isključivo polaznike Učilišta. Likovi profesora, roditelja i svih ostalih odraslih figura reduciraju se i scenom zavladaju dvije skupine dječaka kojima nedostaje prostor za igru. Tematiziraju se problemi odrastanja u svakodnevici zbijenoj među visokim zgradama koje ne ostavljaju mnogo od sanjiva prostranstva potrebnog svakom djetetu, u kojem igri nikad ne bi došao kraj. Utočište, koje je moglo postati svime što žele, dječaci Pavlove ulice oformili su na gradilištu u najmu jedne pilane. U labirintu građevinskog materijala otkrivaju se utvrde, teren za loptanje (i to s dvama golovima!) i dječja zajednica u kojoj vrijede isključivo pravila koje je sama postavila. Nevinost i naivnost dječjeg svijeta protkana je čvrstom hijerarhijom unutar koje su organizirani poput prave male vojske, u kojoj svaki član ima svoj čin i spram njega pripadajuće odgovornosti i zadatke. Očekivano se razotkriva i nepravednost hijerarhije, jer se netko nezasluženo mora naći na dnu. Potreba za obranom njihova svijeta slobode javit će se u trenutku zapljene, kad im stariji i osjetno snažniji dječaci otmu sve do posljednje pikule. Početak rivalstva vrhunac doseže krađom zastave koja simbolizira njihovo neraskidivo zajedništvo. Krađe su samo najava želje suparničke strane za zauzimanjem njihova teritorija. Sukobi suparničkih strana kulminiraju objavom rata koji će pokazati kako su daleko od suparnika – oni su jednostavno dječaci koji se igraju na različitim stranama i koji jednako žele i jednako imaju pravo na prostor u kojem bi neometano mogli odrastati. Napucavati loptu. Ili recitirati poeziju. U ratu obje strane shvaćaju nepravednost vlastitih postupaka, a oni koji su glasili za najslabije i obnašali najniži čin pokazuju se pravim junacima. Naposljetku, njihov dječji svijet nadvladat će događaji izvan njihove kontrole i bit će prisiljeni ući u svijet odraslih kojem su tako dugo uspijevali odoljeti. I u kojem vrijede sasvim druga pravila od onih na koja su naviknuli“,  zapisala je o predstavi dramaturginja Nikolina Rafaj.

U predstavi glume:  Antun Antolović/ Toma Serdarević;  Branimir Bobinac/ Luka Vlastelica; Matija Tin Klarin/ Dominik Rački; Borna Guzanić/ Jona Vrček; Karlo Gagulić/ Jackson Matthew McConnell; Omer Hasanbegović/ Jan Rešetnik; Sven Babić/ Marko Kajić; Lav Novosel/ Timon Špalj;  Luka Bakonji/ Valent Majta; Luka Miškić Domislić/ Fran Pavić te Mark Fejer/ Antonio GiljaKolnay: Leon Kesak / Carlos Riko Bellante / Jean Beneta. Asistentica redateljice i i dramska pedagoginja je Grozdana Lajić Horvat;  scenografkinja: Marta Crnobrnja, kostimografkinja: Marta Žegura;  skladatelj:  Milorad Stranić;  oblikovateljica scenskog pokreta: Nikolina Medak te oblikovatelj svjetla: Alen Marin.

Ne propustite

Završeni redovni godišnji servisi na bazenima Grada Zagreba

Završeni redovni godišnji servisi na bazenima Grada Zagreba

Radovi na bazenima SRC Šalata, Iver, Jelkovec i Zimsko plivalište...

Nastavak radova na Aveniji Dubrovnik mijenja trase autobusnih linija

Nastavak radova na Aveniji Dubrovnik mijenja trase autobusnih linija

U tijeku je druga faza uređenja sjevernog kolniku Avenije Dubrovnik,...

Izložba "Bunjevačko veliko ruvo" do 30. rujna u Etnografskom muzeju

Izložba "Bunjevačko veliko ruvo" do 30. rujna u Etnografskom muzeju

Izložba posvećena ženskoj tradicijskoj svečanoj odjeći "Bunjevačko veliko ruvo" svečano...

Privremena regulacija prometa na Aveniji Dubrovnik

Privremena regulacija prometa na Aveniji Dubrovnik

Za potrebe izvođenja radova uređenja sjevernog kolnika Avenija Dubrovnik na...

Ulica Orešje do 2. rujna bez prometa

Ulica Orešje do 2. rujna bez prometa

Za potrebe izvođenja radova sanacije javnog kanala ulica Orešje kod...

Prijavite se i započnite svoj startup izazov!

Prijavite se i započnite svoj startup izazov!

Ove godine Grad Zagreb spaja svoje najznačajnije projekte za razvoj...

U promet pušten rotor na križanju Sarajevske i Avenije Dubrovnik

U promet pušten rotor na križanju Sarajevske i Avenije Dubrovnik

Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, sa suradnica, pustio je u promet...

Dužijanca u Zagrebu

Dužijanca u Zagrebu

U organizaciji Udruge bunjevačkih Hrvata Dužijanca iz Srbije, na središnjem...