Procjenjuje se da u prosjeku svaki hrvatski građanin godišnje iskoristi preko stotinu plastičnih vrećica. Svega mali dio proizvoda od jednokratne plastike poput vrećica se reciklira, a takvim predmetima treba i do nekoliko stotina godina da se razgrade, nagrđujući okoliš i ugrožavajući živote životinja. Edukacija građana i bolji zakonski propisi nužni su za riješenje problema koji ostavljamo u nasljeđe budućim generacijama.

Na društvenim mrežama nedavno je završio tridesetodnevni izazov pod nazivom #Nisamodplastike u kojem je sudjelovalo preko 20 tisuća ljudi. Izazov su proveli udruga Prijatelji životinja, Svjetska organizacija za zaštitu prirode WWF Adria i zastupnik u Europskom parlamentu Davor Škrlec. Zajednički provedena anketa u sklopu izazova pokazala je da je preko 96 posto građana spremno zamijeniti sve vrste plastičnih predmeta za jednokratnu uporabu ekološki prihvatljivim alternativama.

Ovoga tjedna, povodom Međunarodnog dana bez plastičnih vrećica održava se „Tjedan bez plastike“ u organizaciji Zelene akcije. U sklopu toga, u četvrtak 5. srpnja od 19,30 u zagrebačkom Art Parku održat će se tribina među čijim sudionicima će biti i predstavnik Prijatelja životinja. Obje spomenute udruge su još 2009. pokrenule peticiju za zabranu plastičnih vrećica, no do danas se nažalost zakonski malo toga napravilo, unatoč rastućoj osviještenosti građana i uputama iz EU.

Prošle godine stupio je na snagu Pravilnik o ambalaži i otpadnoj ambalaži kojim je potvrđena obvezna naplata plastičnih vrećica u prodavaonicama slijedom i Plana o gospodarenju otpadom. Prema Pravilniku, od 1. siječnja 2019. trgovci u Hrvatskoj će morati početi naplaćivati lagane plastične vrećice. One najtanje se ostavlja u upotrebi, tek uz obavezno upozorenje „vrećice koristite štedljivo“. Za usporedbu, EU je u siječnju ove godine donijela Strategiju za borbu protiv plastike, a u svibnju predložila Direktivu o jednokratnoj plastici. Prema njima, kao članica EU, Hrvatska će morati do 2025. potrošnju plastičnih vrećica smanjiti za 10 puta u odnosu na danas. To je tek dio obaveza, a koje za cilj imaju smanjenje jednokratne plastike na svim razinama.

U državi brojnih prirodnih ljepota na koje računamo i radi turizma, cijelom stanoviništvu Hrvatske kao i nadležnima za donošenje i provedbu zakona, trebalo bi biti daleko više stalo da sami zaštitimo našu obalu, rijeke, more i kopno, jednako radi nas, životinja i budućih generacija. Nužno je smanjiti proizvodnju i uporabu plastike, a za onu koja postoji obavezno osigurati reciklažu ili neškodljivo zbrinjavanje. Zabranimo besplatne vrećice jer one skupo koštaju životinje i okoliš te predstavljaju dugotrajnu opasnost. Umjesto jednokratne i nepotrebne duple ambalaže potičimo onu dugotrajnu, putem zakona, pravilnika i „ekološkog“ poreza. Ekološka cijena proizvoda trebala bi također biti uračunata u cijenu, ovisno o šteti koju on uzrokuje u prirodi jer ju već sada skupo plaćamo mi, okoliš i životinje.

Prijatelji životinja pozivaju sve da ne čekaju zadnji trenutak da zaštitimo okoliš koji svi dijelimo. Promijenimo zakone na konkretnije, strože, ali i poticajnije, ne čekajući da nam drugi nalažu promjene na bolje koju su brojne ostale države već prepoznale.

Grad Zagreb i Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada u sklopu aktivnosti na provođenju postupka gradskog projekta Gredelj, organiziraju tribinu na temu "Novo gradsko središte na lokaciji Gredelj u Trnju — put za očuvanje vrijednog industrijskog naslijeđa" predmet koje je razgovor o daljnjem razvoju i transformaciji područja nekadašnjih željezničkih radionica Janko Gredelj u Trnju.

Tribina će se održati u srijedu, 4. srpnja u 11 sati na lokaciji Gredelj u Trnju (ulaz sa Strojarske ceste).

Unatoč ratifikaciji Istanbulske konvencije, žene žrtve nasilja i dalje nemaju adekvatnu zaštitu. To potvrđuju čak tri ubojstva žena otkako je Konvencija izglasana u Hrvatskom saboru. Stoga je u Središnjici HSS-a jučer održana tribina pod nazivom „Što nakon Istanbulske“ kako bi se ukazalo na nužnost što skorije implementacije Istanbulske konvencije u zakonodavni sustav Republike Hrvatske.

Na tribini su govorile pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić, predsjednica Autonomne ženske kuće Zagreb Neva Tolle, bivša predsjednica Vlade RH Jadranka Kosor, predsjednica Organizacije žena HSS-a „Hrvatsko srce“ Brigitte Berulec te predsjednik HSS-a Krešo Beljak.

-Cijela ta priča oko njezina izglasavanja očito je imala politički predznak odnosno predznak dobivanja političkih bodova. I nakon izglasavanja u Saboru i dalje smo svjedoci da se stvari nisu pomaknule u pozitivnom smjeru- rekao je predsjednik HSS-a Krešo Beljak te izrazio žaljenje što se, iako su bili pozvani, od svih Klubova u Saboru na tribinu odazvao samo SDP.

Bivša predsjednica Vlade RH Jadranka Kosor poručila je kako su vrednote Istanbulske konvencije vrednote Ustava RH te naglasila kako je za provedbu Konvencije potrebna samo dobra volja.

-Veliki dio hrvatskih političara i dalje smatra, i to ne samo muškarci, da je nasilje stvar koja se rješava unutar četiri zida- naglasila je.

Treba podsjetiti kako je za mandata Jadranke Kosor donesen niz pozitivnih zakonskih propisa koji su pozitivno utjecali na zaštitu žena od nasilja i nasilja uopće. Također, zahvaljujući angažmanu gospođe Kosor, Hrvatski sabor je 22. rujan izglasao kao Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama.

Predsjednica Autonomne ženske kuće Zagreb Neva Tolle poručila je kako Hrvatska ne smije biti zemlja koja će Konvenciju tretirati kao „mrtvo slovo na papiru“ te da je hitno potrebna njezina implementacija kako bi se žene i djecu zaštitilo od nasilja.

-Odgovorni smo kao država za istragu svake pojedinačne prijave nasilja prema ženama i djeci, što znači da centri za socijalnu skrb, policija i DORH moraju odgovoriti na svaki poziv u pomoć, prikupiti dokaze, ispitati rizike od budućeg nasilja te procijeniti opasnost od femicida- kazala je Tolle.

Žrtve nemaju povjerenje u institucije, rekla je pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić te ustvrdila da su kazne za obiteljske nasilnike iznimno male.

-Na 13.500 slučajeva obiteljskog nasilja prekršajnog karaktera i oko nekoliko tisuća kaznenih djela nasilja u obitelji, imamo manje od 7 posto bezuvjetnih kazni zatvora. Također, naš kazneni zakon ne prepoznaje mogućnost nastavka kaznenog gonjenja po službenoj dužnosti- dodala je Ljubičić.

Objasnila je kako Istanbulska konvencija upravo prepoznaje takve propuste u svojim državama članicama.

-Ono što se tom konvencijom želi jest kodificirati, prepoznati, targetirati počinitelja i osigurati žrtvu i one koji su ranjivi te jasno govori da su to i osobe s invaliditetom, žene s invaliditetom, starije osobe u obitelji, djeca, čak i muškarci. No, ono što je činjenično u svim sustavima - dvije trećine žrtava su žene i zato govorimo o rodno uvjetovanom nasilju- zaključila je.

Tribina HSS-a o implementaciji Istanbulske konvencije tek je prva u nizu koje ćemo organizirati kako bi senzibilizirali javnost o nasilju nad ženama, nasilju u obitelji te nasilju uopće.

Pametni razgovori, u organizaciji stranke Pametno, pod nazivom Glavni grad bez građanskog odgoja. Zašto!? održat će se u četvrtak, 24. svibnja u prostorijama MO Kralj Petar Svačić u 18 sati.

Predavači Lovorka Bačić i Dora Kršul, pokušat će odgovoriti na vrlo važno pitanje - zašto ne postoji interes za uvođenjem građanskog odgoja u škole glavnog grada Hrvatske, posebno nakon odličnih rezultata uvođenja GOO-a u riječke škole i kakve to posljedice može imati na obrazovanje mladih.

https://web.facebook.com/events/1030611513761958/

U petak, 18. svibnja, u Zagrebačkom kazalištu mladih, u 19 sati (FOYER) organizira se svibanjska tribina „Čitanje kazališta“ SCREEN – TO – STAGE posvećenu slavnome Federicu Felliniju i rujanskoj premijeri predstave “Proba orkestra”, koju prema istoimenom kultnom Fellinijevu filmu, za ZKM priprema glumac i redatelj Edvin Liverić.

Gosti tribine su filmolog dr.sc.Bruno Kragić iz Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža i dr.sc.Tomislav Brlek s Odsjeka za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Autor i voditelj tribine je kritičar i pisac Srđan Sandić.

Nikica Gilić u Filmskomu leksikonu o “Probi orkestra” ističe: ”Često tumačen kao film o političkim prilikama u Europi (s naglaskom na talijansku političku situaciju), od najtipičnijih ostvarenja struje političkog filma razlikuje se suptilnim, no grotesknim smislom za humor, najočitijim u ponašanju i izjavama nekih glazbenika –  jedan tako sluša nogometni prijenos na tranzistoru, drugome ubace kondom u trubu, a pijanistica se ispod svojega instrumenta upušta u erotski čin. Orkestar se može shvatiti kao prikaz društva u malom (sa sindikatima, sluganstvom i drugim prepoznatljivim fenomenima), pa je kritika u tom smislu tumačila i odnos svirača i dirigenta – isprva se glazbenici opiru stezi, a kada strašna crna kugla poruši zidove, pobuna prestaje. Za film je važan i kontrast između tradicije i suvremenosti, očit u usporedbi uvoda, u kojemu se dinamičnom kamerom i komentarom jednoga lika opisuje ljepota kripte s orkestralnim kaosom te sukobom - dijelom prouzročenim i dolaskom tv ekipe.”

Gradska organizacija HNS-a Grada Zagreba poziva na tribinu „Kako visoko obrazovanje i znanost staviti u funkciju rasta gospodarstva?“, koja će se održati sutra u prostoru Tribine Grada Zagreba, Kaptol 27, s početkom u 18 sati.

Gošća tribine i predavačica je ministrica znanosti i obrazovanja prof. dr. sc. Blaženka Divjak.

Europskog pokreta Hrvatska i Europskog doma Zagreb pozivaju na tribinu u seriji Europa u Zagrebu. Gost biti će veleposlanik Republike Azerbajdžana u Republici Hrvatskoj; Fakhraddin Gurbanov.  

Tema tribine su: suvremeni međunarodni odnosi – trendovi u diplomaciji – vanjska politika Azerbajdžana. Predavanje će biti na engleskom jeziku.

Tribina će se održati u četvrtak 3. svibnja u 11,00 sati, u Europskom domu.  

Tribina HNS-a Zagreb „Učenje za poduzetništvo u lokalnoj zajednici“ održat će se sutra u Europskom domu u Zagrebu, Jurišićeva 1, dvorana Bruxelles (1. kat), s početkom u 18:00 sati.

Predavačica na tribini biti će mr. sc. Maja Ljubić Čmelar, pomoćnica ravnatelja/ice, te voditeljica programa u Regionalnom centru za razvoj poduzetničkih kompetencija za zemlje Jugoistočne Europe (SEECEL). Moderatorica tribine je Sanja Horvatić, voditeljica Odbora za odgoj i obrazovanje GO HNS-a Grada Zagreba.

Tko ima pravo na profit od umjetničke proizvodnje? Autor, producent ili javnost? Sputava li zaštita autorskih prava razvoj i širenje umjetnosti? Treba li u digitalnom medijskom okruženju redefinirati pojam "autorskog prava"? Koja je razlika između copyrighta i copylefta? Ako se bavite umjetnošću ili tek besplatno skidate filmove i muziku s interneta, ovo je tribina za vas!
 
Na posljednjoj tribini ovogodišnjeg proljetnog ciklusa tribina Politički leksikon o COPYLEFTU govore stručnjaci u polju autorskih prava i njegovog redefiniranja: Hrvoje Hribar (član Odbora za zaštitu autorskih prava pri Društvu hrvatskih filmskih redatelja), Marcell Mars i Tomislav Medak (voditelji projekta Javna knjižnica i suosnivači Multimedijalnog instituta).

Tribinu organiziraju studenti, bivši studenti i profesori ADU, a održat će se u srijedu 11. travnaj u 20 sati u kazališnoj dvorani Akademije dramske umjetnosti (1. kat) na Trgu Republike Hrvatske 5 u Zagrebu. Svi su dobrodošli aktivno sudjelovati u raspravi ili je tek aktivno poslušati!

Hrvatsko društvo skladatelja i Vojo Šiljak pozivaju Vas na tribinu “Nota mog života” etno glazbenice, kantautorice Lidije Bajuk. Tribina će se održati u četvrtak, 12. travnja, s početkom u 18 sati u dvorani Hrvatskog društva skladatelja, Berislavićeva 9/PR, Zagreb.

Lidija Bajuk s obitelji živi u Zagrebu. Članica je Društva hrvatskih književnika, Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika, Hrvatskog društva skladatelja i Matice hrvatske. Diplomirana je učiteljica i knjižničarka te etnologinja i antropologinja. Doktorandica je poslijediplomskog studija hrvatske kulture na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Radi kao asistentica u Institutu za etnologiju i folkloristiku. Za svoj književni i glazbeni rad primila je više državnih (Poznanovec 89, Goranovo proljeće 91, Zlatna plaketa Grb grada Čakovca 98, Josip Sever 99, Fran Galović 99; Famus 88, Radio Donat FM 97, POP Media Festival 98, Kaštela 99, Večernjakova ruža 01, Porin 06 i 15, Krapina 06, MEF 10) i međunarodnih nagrada (2. mjesto na 19. Međunarodnom festival Hucula 2011. u Kosivu). Objavila je 6 samostalnih zbirki pjesama (Osmijeh je moja najbolja obrana 1991, Besput 1992, Razgovor s tišinom 1995, Vučica 1999, Sandale na vodi 2000, Pipilotine pjesme 2004, Papirnati brod 2013) i 3 knjige proze (Z mojga srca ružica 1995, Kneja 1999, Kneja, vilinska šuma 2002).

Kao jedna od utemeljitelja suvremene hrvatske etno scene, 1994. je sudjelovala u stvaranju kultnog albuma Ethno Ambient Live/Arhaičnepjesme iz Hrvatske. Objavila je samostalne etno audio-albume Zora-djevojka (1997), Kneja (1999), Tira les (2001), Zipčica (2010), Matapur (2012) i Prelja (2015) te kantautorski Luna (2005).

Ne propustite

Završeni redovni godišnji servisi na bazenima Grada Zagreba

Završeni redovni godišnji servisi na bazenima Grada Zagreba

Radovi na bazenima SRC Šalata, Iver, Jelkovec i Zimsko plivalište...

Nastavak radova na Aveniji Dubrovnik mijenja trase autobusnih linija

Nastavak radova na Aveniji Dubrovnik mijenja trase autobusnih linija

U tijeku je druga faza uređenja sjevernog kolniku Avenije Dubrovnik,...

Izložba "Bunjevačko veliko ruvo" do 30. rujna u Etnografskom muzeju

Izložba "Bunjevačko veliko ruvo" do 30. rujna u Etnografskom muzeju

Izložba posvećena ženskoj tradicijskoj svečanoj odjeći "Bunjevačko veliko ruvo" svečano...

Privremena regulacija prometa na Aveniji Dubrovnik

Privremena regulacija prometa na Aveniji Dubrovnik

Za potrebe izvođenja radova uređenja sjevernog kolnika Avenija Dubrovnik na...

Ulica Orešje do 2. rujna bez prometa

Ulica Orešje do 2. rujna bez prometa

Za potrebe izvođenja radova sanacije javnog kanala ulica Orešje kod...

Prijavite se i započnite svoj startup izazov!

Prijavite se i započnite svoj startup izazov!

Ove godine Grad Zagreb spaja svoje najznačajnije projekte za razvoj...

U promet pušten rotor na križanju Sarajevske i Avenije Dubrovnik

U promet pušten rotor na križanju Sarajevske i Avenije Dubrovnik

Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, sa suradnica, pustio je u promet...

Dužijanca u Zagrebu

Dužijanca u Zagrebu

U organizaciji Udruge bunjevačkih Hrvata Dužijanca iz Srbije, na središnjem...